15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>kapital</strong>nointenzivnom proizvodnjom, opadanje sposobnosti upravljanja<br />

nacionalnom ekonomijom i matičnih transnacionalnih kompanija od strane države,<br />

rastuća tendencija državnog finansiranja sopstvenih izdataka pozajmljivanjem<br />

sredstava, rastuća asimetrija nacionalnih država u sopstvenoj političkoj snazi,<br />

itd...). Realistično sagledavanje izazova i perspektive globalizacije pretpostavlja na<br />

različitim nivoima različitu, ali kompleksnu: percepciju ukupnih odnosa u<br />

savremenom svetu, interakciju mnogostrukih državnih i nedržavnih autoriteta<br />

(transnacionalnih kompanija, međunarodne birokratije) i analizu njihovih razvojnih<br />

uloga i efekata po mnogobrojne ekonomske i društvene aktere i grupe. Njihove<br />

interakcije su veoma turbulentne i zbunjujuće, a konsenzus oko karaktera njihovih<br />

međusobnih odnosa i problema koje donose bio bi delotvorniji od postojećeg<br />

međunarodnog sistema organizovanog na osnovi upravljanja od strane nacionalnih<br />

država. Rasprava o efektima korporacijske globalizacije na pojedince, male i velike<br />

kompanije, lokalne zajednice, regione pa i čitave nacionalne države uveliko je<br />

prisutna kako među teoretičarima, tako i među praktičarima razvojne i ekonomske<br />

politike. Jozef Stiglitz (Joseph Štiglic), Antoni Gidens (Anthony Giddens), Naomi<br />

Klajn (Naomi Klein), Suzan Strang (Susan Strange) i Robin Broud (Robim Broud)<br />

samo su neka od imena koja su objašnjavala složene uzroke i mehanizme delovanja<br />

savremenog procesa globalizacije i razgranatost njegovih negativnih i četo<br />

razarajućih efekata po pojedince, društvene grupe, nacionalne države, pa i svet u<br />

celini.<br />

Ova debata podstakla nas je da propitamo korporativnu društvenu<br />

odgovornost i analiziramo koliko su realistične mogućnosti ublažavanja negativnih<br />

efekata globalizacije od strane samih korporacija. U tom kontekstu, u ovom radu<br />

analiziramo dve grupe problema. Prvo, analiziramo fenomen korporativne<br />

društvene odgovornosti preduzeća i ključne probleme vezane za njenu<br />

implementaciju u globalnoj ekonomiji. Drugo, analiziramo korporativnu društveno<br />

odgovornu praksu i specifičnosti transnacionalnih kompanija koje posluju u Srbiji i<br />

koliko one utiču na razvoj korporativne društvene odgovornosti ostalih kompanija<br />

u Srbiji.<br />

Korporativna društvena odgovornost i etičko ponašanje<br />

transnacionalnih kompanija u globalnoj ekonomiji<br />

Smanjivanje barijera u međunarodnom protoku roba, usluga i <strong>faktor</strong>a<br />

proizvodnje je povećalo mogućnosti za međunarodnu specijalizaciju i vodilo je ka<br />

širenju međunarodnih ekonomskih transakcija. Međunarodne korporacije su imale<br />

vodeću ulogu u ovom procesu na različite načine: <strong>kao</strong> trgovci, investitori, <strong>kao</strong><br />

akteri koji šire tehnologiju i pokreću ljude i dinamiziraju veze između različitih<br />

tržišta. Pored toga, važna uloga multinacionalnih kompanija je da organizuje<br />

međunarodni proces proizvodnje tako da, poštujući pravila nacionalnih država,<br />

spoje proizvodnju lociranu u različitim zemljama, praveći podelu rada unutar<br />

kompanija (Đurić Kuzmanović T., 2008:61). Multinacionalne korporacije su<br />

137

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!