15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

lojalnost klijenata, očuvanje životne sredine, politički učinak (podrška vlasti i<br />

odnos s vlašću). Prepreke i rizici, svrstani po veličini doživljenog rizika, pri<br />

implementaciji koncepta korporativne društvene odgovornosti u kompanijama u<br />

Srbiji su: povećanje operativnih troškova, povećani zahtevi zainteresovanih aktera,<br />

povećano mešanje regulatornih organa, zaostajanje u odnosu na konkurenciju,<br />

smanjena produktivnost, negativni uticaj na profitabilnost, negativan uticaj na<br />

kvalitet roba i usluga. Implementaciji društveno odgovornog poslovanja preduzeća<br />

u Srbiji je neophodna široka podrška, kako finansijska, tako i nefinansijska. U<br />

finansijskom smislu, korporativno odgovorno ponašanje u odnosu na lokalnu<br />

zajednicu, prirodu i društvo moguće je podstaći finansijskom podrškom putem<br />

poreskih stimulacije, osnaživanja lokalnih vlasti da odlučuju o izuzimanju od<br />

plaćanja poreza i subvencionisanja kamatne stope, itd. U nefinansijskom smislu<br />

podrška društveno odgovornom ponašanju kompanija je moguća u razmeni<br />

informacija, diskusija, saradnji sa različitim akterima (Poslovne perspektive o<br />

društvenoj odgovornosti preduzeća, 2007: 38).<br />

146<br />

Zaključak<br />

Globalizacija istovremeno predstavlja i izazov, ali i pretnju, kako<br />

pojedincima, tako i malim i velikim kompanijama, lokalnim zajednicama,<br />

regionima, pa i čitavim nacionalnim državama, u zavisnosti od toga kako se oni<br />

uključuju, ili bivaju uvučeni u ovaj proces i kakve efekte mogu očekivati.<br />

Globalizacija, <strong>kao</strong> ključni planetarni proces, u svojoj suštini veoma je protivurečan.<br />

S jedne strane odvija se brz razvoj svetske privrede i modernih tehnologija. Sa<br />

druge strane, sve je veći jaz između bogatih i siromašnih ljudi u svetu. Koristi<br />

globalizacije se ne raspoređuju ni automatski, ni ravnomerno od zemlje do zemlje.<br />

U celini gledano, ekonomska globalizacija je donela mogućnosti za viši privredni<br />

rast i bolji životni standard stanovništva, ali je otvorila i nove rizike za siromašne,<br />

ranjive i marginalizovane grupe stanovništva 49 . Postoje potencijalni i dobitnici i<br />

gubitnici u procesu globalizacije kako na različitim teritorijalnim nivoima<br />

posmatranja, tako i u okvirima različitih segmenata i struktura stanovništva na<br />

različitim teritorijama (Đurić Kuzmanović, T. 2005: 51-56).<br />

Korporativna društvena odgovornost preduzeća predstavlja pragmatičan<br />

odgovor kompanija na pritiske potrošača i civilnog društva u uslovima<br />

globalizacije. Ti pritisci su uglavnom bili fokusirani na multinacionalne kompanije<br />

koje su opsluživale tržište Severa, ali koje su često poslovale i u zemljama Juga.<br />

49 Pri tome, svakako treba imati u vidu činjenicu da mehaničko povezivanje između globalizacije i<br />

siromaštva nije ispravno jer različite zemlje i regioni ne samo da različito odgovaraju na<br />

neoliberalne pritiske, već su raznovrsne kako u pogledu početnih uslova u kojima su krenule u<br />

reforme, momenta ekonomskih reformi u kome se nalaze, tako i u pogledu čitavog seta<br />

raznovrsnih specifičnih uslova i okolnosti u kojima se nalaze. Stoga je analiza uticaja globalizacije<br />

na siromaštvo u zemljama u tranziciji veoma kompleksna i pretpostavlja analizu specifičnih<br />

konfiguracija raznovrsnih ekonomskih, političkih i društvenih aktera i struktura odnosa moći.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!