15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

2. Rizik zemlje: pojavni oblici i procena<br />

Pre donošenja odluke o medjunarodnom investiranju multinacionalne<br />

kompanije predvidjaju sve potencijalne rizike sa kojima se mogu suočiti u zemlji<br />

domaćinu. Predvidjanje i ocena rizika su deo politike planiranja medjunarodne<br />

investicione aktivnosti. Ocena rizika obuhvata:<br />

• Identifikovanje rizika;<br />

• Procenu verovatnoće (rangiranje rizika);<br />

• Procenu uticaja, tj. ispitivanje osetljivosti poslovanja preduzeća na<br />

uočene rizike;<br />

• Odredjivanje prioriteta u zavisnostiod uticaja na poslovanje i<br />

verovatnoće pojavljivanja.<br />

Najčešći oblici rizika sa kojima se suočavaju strani investitori su rizik zemlje i<br />

politički rizik, rizik inflacije, tehnološki, kreditni i valutni rizik. Iako je termin rizik<br />

zemlje u čestoj upotrebi u domaćoj i stranoj literaturi, ne postoji generalna<br />

saglasnost o tome šta on obuhvata. Kako se često politički rizik uzima <strong>kao</strong> sinonim<br />

za rizik zemlje, potrebno je ova dva pojma razgraničiti. Pod rizikom zemlje u koju<br />

se želi investirati (country risk), podrazumeva se celokupni rizik sa kojim se<br />

suočava investitor u odnosnoj zemlji, tj. ne samo rizik političkih promena, već i<br />

rizik koji je poveza sa pojavom štrajkova, pobuna, itd. Tokom medjunarodne<br />

kreditne krize 90-tih godina, rizik zemlje uglavnom je predstavljan raciom otplate<br />

duga (debt-service ratio) tj. odnosom izmedju spoljnih rezervi i uvoza, <strong>kao</strong> i<br />

odnosom izmedju priliva <strong>kapital</strong>a i plaćanja po osnovu izmirenja dugova jedne<br />

zemlje.<br />

Odxelheim ističe da bi se <strong>kao</strong> zadovoljavajuća aproksimacija nivoa rizika<br />

zemlje mogli uzeti podaci o koncentraciji, internacionalizaciji i strukturi vlasništva<br />

u industriji jedne zemlje, <strong>kao</strong> i podaci o stepenu diversifikacije njenog izvoza [2<br />

str. 227]. Rizik zemlje prema Longueville-u se javlja u dve forme - rizik<br />

suverenosti (koji predstavlja rizik od mogućih mera ekspropriacije i restrikcije na<br />

profit i povraćaj <strong>kapital</strong>a) i rizik transfera/konvertibilnosti (kada je Centralna<br />

banka nemoćna da mobilizuje devizne rezerve dovoljne za prevodjenje novčanih<br />

sredstava u lokalnoj valuti u devizna sredstva plaćanja) [11, str. 44]. Ovim vrstama<br />

rizika zemlje treba dodati i rizik prenošenja uticaja (contagion risk), koji se<br />

odnosi na mogućnost da nepovoljni ekonomski ili politički <strong>faktor</strong>i prisutni u jednoj<br />

zemlji imaju uticaj na druge zemlje u istom regionu.<br />

Politički rizik je uži pojam od prethodnog, i odnosi se na rizik uvodjenja<br />

neočekivanih specifičnih propisa od strane vlade zemlje u koju se želi investirati, a<br />

koji mogu rezultirati diskontinuitetom ili sažimanjem investicine aktivnosti i<br />

operacija strane kompanije u zemlji domaćnu. Odxelheim povezuje stepen<br />

političkog rizika sa stepenom zaduženosti jedne zemlje. On logično zaključuje da u<br />

213

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!