15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Tabela br.3.<br />

R.B. E L E M E N T I VREDNOSTI<br />

1. Godišnji neto poslovni dobitak 3000 din.<br />

2. Kamata na dugove 16000 din. x 15% = 800 din.<br />

3. Neto dobitak 3000 din. – 800 = 2200 din.<br />

4. Stopa<strong>kapital</strong>izacije akcijskog <strong>kapital</strong>a 10%<br />

5. Tržišna vrednost akcija 2200/0.1 = 22000 din.<br />

6. Tržišna vrednost duga 16000 din.<br />

7. Tržišna vrednost preduzeća 22000 + 16000 = 38000<br />

8. Prosečna cena <strong>kapital</strong>a ( 3000/38000) x 100 7,89%<br />

Tabela br.4.<br />

R.B. E L E M E N T I VREDNOSTI<br />

1. Neto poslovni dobitak 3000 din.<br />

2. Prosečna cena <strong>kapital</strong>a preduzeća 10%<br />

3. Tržišna vrednost preduzeća 3000/0.1 = 30000 din.<br />

4. Tržišna vrednost obveznica 8000 din.<br />

5. Tržišna vrednost akcija 30000 – 8000 = 22000 din.<br />

6. Kamata na dugove 8000 x 5% = 400 din.<br />

7. Stopa <strong>kapital</strong>izacije akcijskog <strong>kapital</strong>a [(3000 – 400)/22000] x 100=11,82%<br />

Prema metodu neto poslovnog dobitka poslovni dobitak je <strong>kapital</strong>izovan<br />

konstantnom prosečnom cenom <strong>kapital</strong>a preduzeća da bi se dobila tržišna vrednost<br />

preduzeća. Tržišna vrednost akcija je dobijena oduzimanjem tržišne vrednosti duga<br />

od tržišne vrednosti preduzeća. Ukoliko dođe do povećanja duga za još 8000 din.<br />

uz otkup običnih akcija u istom iznosu tržišna vrednost preduzeća ostaće<br />

nepromenjena. Porast učešća jeftinijeg duga u strukturi <strong>kapital</strong>a preduzeća uslovio<br />

je porast stope <strong>kapital</strong>izacije akcijskog <strong>kapital</strong>a. Pošto se povećanjem stepena<br />

leveridža prosečna cena <strong>kapital</strong>a preduzeća ne može da promeni može se zaključiti<br />

da ne postoji optimala struktura <strong>kapital</strong>a preduzeća. Nastale promene u obračunu<br />

prikazane su tabelom br. 5.<br />

Tabela br.5.<br />

R.B. E L E M E N T I V R E D N O S T<br />

1. Neto poslovni dobitak 3000 din.<br />

2. Prosečna cena <strong>kapital</strong>a preduzeća 10%<br />

3. Tržišna vrednost preduzeća 3000/0.1 = 30000 din.<br />

4. Tržišna vrednost obveznica 16000 din.<br />

5. Tržišna vrednost akcija 30000 – 16000 = 14000 din.<br />

6. Kamata na dugove 16000 x 5% = 800 din.<br />

7. Stopa <strong>kapital</strong>izacije akcijskog <strong>kapital</strong>a [(3000 – 800)/14000]x100 = 15,71%<br />

369

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!