15.06.2013 Views

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

inostrani kapital kao faktor razvoja zemalja - Ekonomski fakultet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

330<br />

Promene obima i geografske usmerenosti spoljne trgovine<br />

evropskih <strong>zemalja</strong> u tranziciji<br />

Tokom tranzicionog procesa evropske tranzicione zemlje su drastično<br />

promenile obim, geografsku i robnu strukturu spoljne trgovine, <strong>kao</strong> i <strong>faktor</strong>sku<br />

intenzivnost svog uvoza i izvoza. Udeo <strong>zemalja</strong> u tranziciji u svetskoj trgovini ima<br />

rastuću tendenciju. U početnoj tranzicionoj recesiji učešće evropskih <strong>zemalja</strong> u<br />

tranziciji u svetskom robnom izvozu je opao sa 3,1% u 1990-oj godini na 2,7%<br />

1991. godine, da bi od tada neprestano rastao. 100<br />

Ubrzo nakon raspada Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) 1990.<br />

godine i početka privrednih reformi u zemljama bivšim članicama ove<br />

organizacije, dolazi do značajnog pada obima međusobne trgovinske razmene. Već<br />

u 1993. godini, udeo spoljnotrgovinske razmene među zemljama bivšim članicama<br />

SEV-a u njihovoj ukupnoj spoljnoj trgovini iznosio je svega 13%, od čega se<br />

najveći deo odnosi na međusobnu trgovinu Češke i Slovačke, koje su do 1992. bile<br />

u jednoj državi. Istovremeno je tokom tranzicionih promena dolazilo do sve većeg<br />

otvaranja nacionalnih tržišta i primene izvozno orjentisane strategije <strong>razvoja</strong>, što je<br />

značajno povećalo obim spoljnotrgovinske razmene ovih <strong>zemalja</strong>. Podaci za svaku<br />

zemlju pojedinačno su dati u tabeli br.1.<br />

Značajan porast spoljnotrgovinske razmene nije bio praćen jednako visokim<br />

stopama rasta bruto društvenog proizvoda ovih <strong>zemalja</strong>, što znači da je došlo do<br />

porasta njihovih spoljnotrgovinskih koeficijenata (tabela br.2). Objašnjenje se<br />

može naći upravo u najznačajnijem <strong>faktor</strong>u povećanja obima spoljne trgovine<br />

regiona CIE. Porast izvoza je uglavnom rezultat velikog broja filijala<br />

transnacionalnih kompanija (TNK). Drugim rečima, priliv SDI u zemlje CIE je bio<br />

motivisan željom da se pogodnosti koje ovaj region nudi u oblasti proizvodnje<br />

iskoriste u svrhu izvoza, i to pre svega na tržište Evropske unije.<br />

Upravo prethodno navedena činjenica objašnjava i promene u geografskoj<br />

usmerenosti izvoza tranzicionih <strong>zemalja</strong>. Evropska unija je postala značajan partner<br />

<strong>zemalja</strong> u tranziciji, ubrzo nakon raspada SEV-a. Nemačka je zamenila SSSR na<br />

mestu najvećeg spoljnotrgovinskog partnera <strong>zemalja</strong> Centralne i Istočne Evrope.<br />

Ujedno je geografsko preusmeravanje trgovine bilo više rezultat delovanja tržišnih<br />

snaga nego mera ekonomske politike. Udeo <strong>zemalja</strong> Evropske unije u izvozu<br />

evropskih tranzicionih <strong>zemalja</strong> porastao je sa oko 30% u 1984. na 60% u 1993.<br />

godini, što govori o brzini preorijentacije spoljne trgovine. 101 Ukupan izvoz<br />

posmatranog regiona na tržište EU iznosio je 1989. godine 12,45 milijardi dolara.<br />

Do 2004. godine ukupan izvoz <strong>zemalja</strong> posmatranog regiona na tržište EU porastao<br />

100 www.wto.org<br />

101 Kaminski, Bartolomiej. 2000. How accession to the European Union has affected external trade<br />

and foreign direct investment in Central European economies, working paper, World bank,<br />

Washington, str. 18

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!