JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

131temelju rješenja o nasljeñivanju, već isti može pokrenuti pojedinačniispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sreñivanjavlasništva ili utvrñivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 511/09-2 od 29.IV.2009.PREDMET NASLJEðIVANJANastavak ovršnog postupka nakon smrti ovrhovoditelja - odvjetnika(Čl. 5. Zakona o nasljeñivanju - „Narodne novine“, br. 48/03, 160/03i 35/05)Ukoliko je pok. ovrhovoditelj kao odvjetnik umro tijekomtrajanja ovršnog postupka, tada ovršni postupak protiv ovršenicemože nastaviti nasljednik ovrhovoditelja a ne preuzimateljodvjetničkog ureda za slučaj smrti odvjetnika.„Pobijajući u žalbi toč. II/ izreke prvostupanjskog rješenja, ovršenicabez navoñenja zakonskih žalbenih razloga – no s prijedlogom da sepobijani dio prvostupanjskog rješenja ukine – navodi da potraživanje pok.ovrhovoditelja koje je predmetom ovrhe proizlazi iz ranijeg odnosa ovršnihstranaka – pok. ovrhovoditelja kao odvjetnika i ovršenice kao stranke paobzirom na institut preuzimatelja odvjetničkog ureda za slučaj smrtiodvjetnika, ovršenica smatra da ovršni postupak protiv nje može nastavitisamo preuzimatelj odvjetničkog ureda pok. B.B., a ne njegov nasljednik.Žalba ovršenice je neosnovana. Naime, pok. B.P. podnio je dana 27.svibnja 2008. g. prijedlog za ovrhu protiv ovršenice čime su zasnovaneprocesno-pravne uloge stranka u ovršnom postupku, normirane odredbomčl. 2. st. 1. toč. 2. i toč. 4. OZ-a. Procesno-pravna uloga ovršnih stranaka uovršnim postupcima nije determinirana vrstom obvezno-pravnog odnosa izkojeg potječe neka tražbina čije se prisilno ostvarenje pokretanjem ovršnogpostupka predlaže ostvariti, već upravo ulogama vjerovnika-dužnikaodreñene tražbine i posljedično tome inicijativom u pokretanju ovršnogpostupka. Valja tek kratko nadodati da je prema odredbi čl. 5. Zakona onasljeñivanju (dalje: ZN) nasljednik sveopći pravni slijednik ostavitelja, daostaviteljevom smrću njegova ostavina prelazi na nasljednika čime postaje