JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

172odluke o redovitom otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga, sukladnoodredbi čl. 110. toč. 6. ZR. U slučaju prestanka ugovora o radusporazumom radnika i poslodavca, u smislu odredbe čl. 110. toč. 5. ZR,stranke su ovlaštene ugovoriti uvjete prestanka ugovora o radu uz punuslobodu ugovaranja, uključujući i sva meñusobna prava i obveze kojaproizlaze iz prestanka ugovora o radu, pri čemu nisu vezane nikakvimzakonskim ograničenjima. Meñutim, kod redovitog otkaza ugovora o radu izposlovno uvjetovanih razloga poslodavac je dužan isplatiti radnikuotpremninu sukladno odredbi čl. 125. ZR. Kako se u konkretnom slučajuradi o prestanku ugovora o radu sklopljenog izmeñu stranaka otkazom,valja napomenuti da otkaz ugovora o radu, kao način prestanka radnogodnosa, ima u odnosu na radnika pravno relevantni učinak ne od danakada je poslodavac donio odluku o otkazu, nego od dana kad je pisaniotkaz dostavljen radniku, a ugovor o radu u tom slučaju prestaje istekompropisanog ili ugovorenog otkaznog roka, koji počinje teći od dana dostaveotkaza radniku, sukladno odredbi čl. 118. st. 4. ZR. Dakle, protekomotkaznog roka nastupaju pravne posljedice redovitog otkaza ugovora oradu, pa radni odnos prestaje s posljednjim danom otkaznog roka, anajmanje trajanje otkaznog roka u slučaju redovitog otkaza utvrñeno jeodredbom čl. 120. ZR, pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio, imajući uvidu nesporne činjenice u odnosu na trajanje radnog odnosa tužiteljice kodtuženika, da u konkretnom slučaju otkazni rok iznosi mjesec dana i dvatjedna. Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije istekapropisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatitinaknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do istekaotkaznog roka, sukladno odredbi čl. 120. st. 4. ZR. Imajući u vidu naprijedcitirane odredbe, tužiteljici nedvojbeno pripada pravo na isplatu otpremninei naknade plaće za vrijeme trajanja otkaznog roka. Kako je otpremninavezana uz prestanak radnog odnosa otkazom, obveza poslodavca naisplatu otpremnine dospijeva danom prestanka radnog odnosa, tj. istekomotkaznog roka, koji počinje teći od dana dostave otkaza radniku. Točno jeda pravo na isplatu otpremnine predstavlja subjektivno imovinsko pravokojim radnik može slobodno raspolagati, meñutim, radnik se ne možeunaprijed odreći prava na otpremninu, ali se može odreći dospjelih iznosaotpremnine. Kako niti u vrijeme sastavljanja, a niti u vrijeme potpisivanjapotvrde od 13. lipnja 2008. g. potraživanja tužiteljice s osnove otpremnine inaknade plaće za vrijeme trajanja otkaznog roka, nije dospjelo, jer jeotkazni rok tek kasnije počeo teći, budući da počinje teći tek od danadostave otkaza radniku, to se tužiteljica nije mogla unaprijed odreći nitiprava na otpremninu, niti prava na naknadu plaće za vrijeme otkaznogroka, zbog čega se niti sadržaj potvrde od 13. lipnja 2008. g. ne može