JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

183(Čl. 84. st. 3. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugihzemalja u odreñenim odnosima – „Narodne novine“, br. 53/91)Institut aktorske kaucije osnovan je u interesu tuženikakako bi mu se omogućilo da se iz iznosa osiguranih troškova, nakojemu stječe zakonsko založno pravo, može namiriti u slučaju ponjega povoljne sudske odluke ukoliko se na strani tužiteljapojavljuje stranka koja je strani državljanin ili apatrid bezprebivališta u Republici Hrvatskoj, time da je tuženikuonemogućeno raspravljanje pred sudom ukoliko sud prije odlukeo glavnoj stvari nije odlučio o njegovom prijedlogu o osiguranjutroškova.„Nadalje je utvrñeno da je tuženik podneskom od 09. rujna 2008. g.istaknuo zahtjev da mu tužitelj u smislu odredbe čl. 82. st. 1. Zakona orješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreñenimodnosima (dalje: ZRSZ – NN 53/91) osigura parnične troškove u iznosu od10.000,00 kn, pri čemu je zadržao pravo očitovanja u pogledu meritumapredmetne pravne stvari po udovoljenju tužitelja takvom traženju, daklepolaganju traženog novčanog iznosa. Prema odredbi čl. 82. st. 1. ZRSZ,sud može stranog državljanina ili osobu bez državljanstva koja nemaprebivalište u Republici Hrvatskoj a pokreće parnicu pred sudom RepublikeHrvatske, na zahtjev tuženika obvezati da mu osigura parnične troškove.Sukladno sadržaju odredbe čl. 84. st. 3. ZRSZ – tuženik koji jepravovremeno stavio zahtjev da mu tužitelj osigura parnične troškove nijedužan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno ne odlučio njegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen – dok tužitelj ne položiosiguranje. Iz cit. odredbe jasno proizlazi da je institut tzv. aktorske kaucijeosnovan u interesu tuženika kako bi mu se omogućilo da se iz iznosaosiguranih troškova, na kojemu stječe zakonsko založno pravo, moženamiriti u slučaju po njega povoljne sudske odluke ukoliko se na stranitužitelja pojavljuje stranka koja je strani državljanin ili apatrid bezprebivališta u Republici Hrvatskoj. Obzirom u takvoj situaciji tuženik sve doodluke o njegovom zahtjevu (ili do polaganja novčanih sredstava u slučajukada sud usvoji odnosni zahtjev) nije dužan nastaviti postupak, kao što toproizlazi iz sadržaja odredbe čl. 84. st. 3. i 4. ZRSZ to je nedvojbeno da jezbog propusta prvostupanjskog suda da prije odluke o glavnoj stvari odlučio opisanom tuženikovom zahtjevu ostvarena bitna povreda odredabaparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer je opisanimpostupanjem prvostupanjskog suda doista tuženiku onemogućeno