JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

79st. 2. ZOO na povrat uplaćenog iznosa uvećanog za zakonsku zateznukamatu (temeljem odredbe čl. 368. st. 5. ZOO-a) tekućom od danaprimitka uplate do isplate. Tuženica u žalbi osporava materijalno-pravnostajalište prvostupanjskog suda da bi predmetni ugovor uopće bio raskinut,pozivajući se pri tom na čl. 6. ugovora prema kojem se isti može raskinutiako obje strane pismeno potvrde suglasnost oko raskida ili „prema drugimodredbama tog ugovora“. Osporila je i utvrñenje prvostupanjskog suda opravodobnom raskidu ugovora ističući da je rezervacija i uplata aranžmanau inozemstvo izvršena dana 12.04.2006.g., a da je raskid uslijedio01.06.2006.g. pa i posebno naglašava da je rezervacijom i doznakomnaknade u inozemstvo pretežito ispunila vlastite ugovorom preuzeteobveze. Naime, prije svega valja naglasiti da je predmetni ugovor sklopljenu obliku tzv. tipiziranog obrasca čije je sadržaj pripremila tuženica (štopotvrñuje i u svom iskazu) zbog čega se i ugovorna odredba prema kojojoko raskida ugovora nužno mora biti postignut konsenzus izmeñuugovornih stranaka ima tumačiti prema sadržaju odredbe čl. 320. ZOO-a –dakle u korist ovdje tužitelja jer bi u protivnom bili dovedeni u situaciju dazbog protivljenja tuženice njihovom zahtjevu za jednostrani raskid ugovoraisti ni zbog kojih razloga ne bi mogli raskinuti. Pravilno je stogaprvostupanjski sud u konkretnom slučaju primijenio specijalne odredbeZOO-a koje normiraju institut raskida ugovora u okolnostima konkretnogslučaja kada je predmet raskida ugovor o organiziranju putovanja. Vezanouz žalbeni navod da raskid ugovora (01.06.2006.) nije izjavljen urazumnom roku (jer je tuženica doznačila uplatu tužitelja u inozemstvo12.04.2006.g.) valja tek kratko reći da je prosuñivanje pravodobnostiraskida ugovora, u smislu sadržaja odredbe čl. 901. st. 2. i 3. ZOO-arelevantno isključivo s aspekta prava organizatora na administrativnetroškove (pravodoban raskid st. 2.) odnosno na naknadu u odreñenompostotku ugovorene cijene koji se utvrñuje razmjerno vremenu preostalomdo početka putovanja i koja mora biti ekonomski opravdan (nepravodobanraskid – st. 3.) pri čemu valja naglasiti da tuženica nije imala nikakvihtroškova zbog raskida ugovora, niti je istakla zahtjev opisan u čl. 901. st. 3.ZOO-a.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1359/08-2 od 08.XII.2008.ODGOVORNOST ORGANIZATORA PUTOVANJAOdgovornost organizatora putovanja za štetu nastalu putniku