JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

165odluku je donio ocjenjujući da se radi o pravnom pitanju važnom radijedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti grañana, o kojima revizijskisud još nije zauzeo pravno stajalište, a postoje različite praksedrugostupanjski sudova, te prihvaćajući argumentaciju Vrhovnog suda RHiz navedene odluke (Revr. 539/09-2 od 21. listopada 2009.), ovaj sud jeprihvatio žalbu tuženika, te preinačio prvostupanjsku presudu odbivšitužbeni zahtjev tužitelja. Treba napomenuti da je i Ustavni sud RepublikeHrvatske, u svojoj odluci br. U-III-4735/2007 od 14. listopada 2009. g.,izrazio materijalnopravno stajalište da prema čl. 118. st. 1. Ustava RH,Vrhovni sud RH, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona iravnopravnost grañana, slijedom čega su svi nadležni sudovi u RepubliciHrvatskoj dužni poštovati pravna stajališta Vrhovnog suda RH izražena uodlukama Vrhovnog suda RH, a na koji način se osigurava jedinstvenaprimjena zakona i ravnopravnost grañana u predmetima, istovrsnim onomu povodu kojeg je taj sud donio navedenu odluku. Materijalnopravnaargumentacija navedene odluke Vrhovnog suda RH, a koju prihvaća i ovajsud, sastoji se u odreñenju sadržaja spornog odnosa kao zahtjeva zanaknadu troškova zahtjeva za mirno rješenje spora u situaciji kada jeprotivna strana, nakon podnošenja prijedloga, dobrovoljno ispunila obvezui nije došlo do pokretanja parničnog postupka, ali u situaciji, kada se,prema ocjeni Vrhovnog suda RH, zahtjev za koji se traži naknada troškova,ne odnosi na pravni odnos iz sudske nadležnosti, jer se potraživanjenaplate poreza i doprinosa iz plaća ne može potraživati u parničnompostupku i ne radi se o sudskoj nadležnosti, u situaciji u kojoj tužiteljnaknadno, kao samostalno potraživanje, traži uplatu iznosa poreza, prirezai obveznih doprinosa na račun nadležnih tijela (nije potraživanje iz sudskenadležnosti u smislu čl. 1. i čl. 16. ZPP-a). Pri tome se Vrhovni sud RH onavedenoj odluci, a što prihvaća i ovaj sud, poziva na čl. 86. Zakona odoprinosima za obvezno osiguranje (NN 147/02; 175/03; i 177/04) kojiregulira da se naplata u slučaju neplaćanja doprinosa u propisanimrokovima, postupak povrata iznosa doprinosa plaćenih bez pravne osnove,jamstvo, nadzor zakonitosti obračunavanja plaća, žalbeni postupak, otpisnenaplaćenih doprinosa i odgoda plaćanja, provodi na način propisanOpćim poreznim zakonom (NN. 127/00; 86/01; 150/02). Vrhovni sud RHse poziva i na sadržaj odredbe čl. 183. st. 1. Zakona o doprinosima zaobvezno osiguranje, koji propisuje da rješenje o mjesečnom iznosuosnovice i doprinosa donosi Porezna uprava na temelju podataka ostjecanju svojstva osiguranika, što ga utvrñuje Hrvatski zavod zamirovinsko osiguranje, dok Opći porezni zakon regulira da se tim zakonomureñuju odnosi izmeñu poreznih obveznika i poreznih tijela, a čl. 2. st. 2.Općeg poreznog zakona odreñuje poreze i doprinose kao javno davanje.