JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

151(Čl. 15. Zakona o zaštiti na radu – „Narodne novine“, br. 59/96,94/96, 114/03, 86/08;Čl. 109. st. 1. Zakona o radu - „Narodne novine“, br. 38/95, 54/95,65/95, 102/98,17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 137/04 i 68/05)Ukoliko se štetni dogañaj zbio na putu radnice od mjestanjezinog prebivališta do posla, time da je isti posljedica njenogpada sa bicikla, tada se nisu na strani radnice ispunilepretpostavke za naknadu štete, iz razloga što šteta nije nastala naradu, niti u svezi s radom, a niti na mjestu koje se može smatratinjezinim radnim mjestom, a niti postoji uzročno-posljedična vezaizmeñu radnje ili propuštanja poslodavca i nastale štete radnici.„Kod neprijeporne činjenice da se štetni dogañaj zbio na pututužiteljice od mjesta njezinog prebivališta do posla (prema tvrdnji tužiteljicena kolniku u T. ispred kbr. 225) te da je isti posljedica njezinog pada sabicikla, i po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud je u potpunosti pravilno,a to sukladno isticanju I tužene u postupku, zaključio da I tužena kaoposlodavac tužiteljice u konkretnom slučaju istoj ne odgovara za štetu usmislu zakonskih propisa na kojima je taj sud utemeljio svoje stajalište oneosnovanosti njezinog zahtjeva u odnosu na ovu tuženu. Potpuno pravilnoprvostupanjski sud, ocjenjujući suprotne tvrdnje stranaka o odgovornostiza štetu, polazi od čl. 15. ZZR-a iz kojeg proizlazi da poslodavac odgovaraza štetu, izmeñu ostalog, uzrokovanu ozljedom na radu, te čl. 109. st. 1.ZR-a iz kojeg proizlazi da poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpina radu ili u svezi sa radom, po općim propisima obveznog prava (ponačelu objektivne odgovornosti iz čl. 154. st. 2. ZOO-a). Naime, premapravilnom stajalištu prvostupanjskog suda, kako se u smislu citiranihpropisa (čl. 15. ZZR-a i čl. 109. st. 1. ZR) štetom nastalom na radu smatrašteta koju je radnik pretrpio tijekom obavljanja radnih zadataka i koja jeposljedica utjecaja tehnološkog procesa, te je osnova te štetne posljedicapropusta zaštite na radu kao sastavnog dijela organizacije rada, dok seštetom nastalom u svezi sa radom smatra šteta koja nastaje kada radniknije postupao obavljajući neku djelatnost vezano direktno na obavljanjezadataka, ali je njegovo postupanje bilo potrebno da bi mogao obavitiradnje vezane za njegovu djelatnost zbog koje je zasnovao radni odnos, tošteta koju tužiteljica trpi padom sa bicikla nedvojbeno ne predstavlja takvuštetu. Osim toga, isto tako prema pravilnom stajalištu prvostupanjskogsuda, šteta koja je za tužiteljicu nastala na putu od mjesta prebivališta doposla, na kolniku u mjestu prebivališta tužiteljice, ne može se smatrati