JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

157za ograničenje slobode (dispozicije) stranaka u zasnivanju radnog odnosa,sklapanja ugovora o radu, pri čemu su isti, nesporno, u skladu stuženikovim Pravilnikom o radu, dakle, i po ocjeni ovog suda, na odnoseizmeñu stranaka ne može se niti posredno, a niti neposredno, primijenitinačelna odredba Sporazuma sklopljenog izmeñu „XXX“ d.d. Z. i tuženika,sklopljenog prilikom njegovog nastajanja (konstituiranja) kao korektivdrugačije reguliranih odnosa poslodavca i radnika (parničnih stranaka), kojisu regulirani njihovom slobodnom dispozicijom (ugovorom o radu) odnosnoaktima poslodavca. U tom smislu prvostupanjski sud je na jasan načinodredio da okolnosti sklapanja tog sporazuma nisu od značaja za ishodovog postupka, kao što nije odlučan ni sam taj Sporazum, pa je netočnažalbena tvrdnja da prvostupanjski sud nije naveo razloge odbijanjadokaznih prijedloga kojima su se trebale utvrñivati okolnosti sklapanja isadržaj tog sporazuma.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 232/09-2 od 18.III.2009.UGOVORNA ZABRANA UTAKMICEUgovaranje zabrane utakmice(Čl. 100. Zakona o radu – „Narodne novine“, br. 38/95, 54/95,65/95, 17/01. 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04- pročišćeni tekst,68/05)Na ugovornu zabranu utakmice ne može se pozivatiposlodavac koji je sa radnikom ugovorio plaću manju odprosječne plaće u Republici Hrvatskoj i istovremeno mu nametnuozabranu buduće tržišne utakmice.„Stoga valja ponajprije naglasiti da je ugovorna zabrana utakmicenormirana odredbom čl. 100. ZR-a, svojevrsna zaštita objektivnoopravdanih poslovnih interesa poslodavca nakon prestanka ugovora o radu.Ugovaranjem zabrane utakmice poslodavac se nastoji zaštiti od odreñenih(budućih) postupaka svog zaposlenika, nakon raskida ugovora o radu, akojima bi isti na nedopušten način konkurirao njegovoj (poslodavčevoj)djelatnosti. Konkretna ugovorna zabrana utakmice odnosi se – izmeñuostalog – na zabranu zapošljavanja u odreñenom vremenskom periodu