JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

257povratnicom ili preko javnog bilježnika, te da se dostavom te ispravezapljenjuje tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika. Naime, bjankozadužnica predstavlja instrument osiguranja plaćanja, time da ista ima iambivalentno svojstvo, tj. sadrži učinke pravomoćnog rješenja o ovrsi kadase plijeni tražbina po računu i prenosi na vjerovnika iz ovršne isprave,kvazipresude, kada se traži ovrha na drugim predmetima, a ne na novčanojimovini, tj. na tražbini po računu. Za pravni značaj i odgovarajućeimplikacije zadužnice bitno je zakonsko odreñenje da se radi o ispravi kojase daje „radi naplate tražbine“, a zatim da se u svom učinku zadužnicaizjednačava s pravomoćnim rješenjem o ovrsi odnosno sudskom odlukom.Zbog navedenog i po ocjeni ovoga suda sudsku zaštitu zbog eventualnoneosnovane naplate po zadužnici tužitelj može ostvariti samo u parničnompostupku temeljem odgovarajućeg zahtjeva za povrat novčanih sredstava(temeljem stjecanja bez osnove). Kako je, dakle, ranije citiranim propisimau cijelosti ureñeno pitanje pravne prirode bjanko zadužnice, to je tuženikbio ovlašten aktivirati sredstva osiguranja – bjanko zadužnice isključivo uskladu s navedenim propisom, zbog čega je sud prvog stupnja pravilnoprimijenio materijalno pravo odbivši tužbeni zahtjev tužitelja.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 372/09-2 od 06.IV.2009.ZADUŽNICAPromjena predmeta odnosno sredstava ovrhe(Čl. 5. Ovršnog zakona – „Narodne novine“, br. 57/96, 29/99, 42/00– odluka US RH, 173/03, 194/03 – ispr., 88/05 i 67/08)Ukoliko se ovrha na temelju zadužnice nije mogla provestina računima ovršenika, ovrhovoditelj ima pravo zatražitipromjenu sredstva odnosno zatražiti ovrhu na drugom predmetuodnosno sredstvu ovrhe, time da se u tom slučaju prijedlog irješenje ne smatraju novim prijedlogom i rješenjem, zbog čega nepostoji niti obveza plaćanja sudskih pristojbi na isti.„Naime, prema čl. 183. st. 1. OZ-a zapljena računa može se provestina temelju zadužnice na računima ovršenika, u kom slučaju zadužnica ima