JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI

158nakon prestanka ugovora o radu kod druge osobe koja je u tržišnojutakmici s poslodavcem te zabranu zaposleniku da za svoj račun – ili računtreće osobe sklapa poslove kojima se takmiči sa (bivšim) poslodavcem, ašto odgovara sadržaju odredbe čl. 100. st. 1. ZR-a. Nadalje valja naglasitida prema odredbi čl. 100. st. 3. ZR-a ugovor kojim se ugovara zabranautakmice može biti sastavni dio ugovora o radu, ali i ne mora, što znači damože imati oblik samostalnog ugovora (st. 1. cit. odredbe ZR-a). Ukonkretnom slučaju takva ugovorna zabrana jest sastavni dio ugovora oradu (menadžerskog ugovora od 03.05.2004.g.) pod nazivom klauzulatajnosti i konkurentnosti, u sadržaju kako je ranije u ovom obrazloženjuiznesen, uz napomenu da je naknada za slučaj povrede zabrane utakmiceugovorena u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 50.000,00 EUR-a. Naime,točno jest da je ugovorna odredba o zabrani utakmice ništava ukoliko jeugovaratelj radnik koji u vrijeme ugovaranja takve klauzule prima plaćumanju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj (čl. 100. st. 6. ZR-a).Logičnim, smislenim i sveobuhvatnim tumačenjem cit. zakonske odredbe,posljedično razumijevanju svrhe instituta ugovorne zabrane utakmice, apoznavanjem i sadržaja pretpostavaka ništavosti prema općim propisimaobveznog prava (protivnost Ustavu Republike Hrvatske, kogentnimzakonskim normama i moralu društva) jasna je intencija zakonodavca da sena korist iz takve ugovorne zabrane ne može pozivati strana koja jenemoralna – dakle onaj poslodavac koji sa zaposlenikom ugovara plaćukoja je manja od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, a istovremeno munameće zabranu buduće tržišne utakmice (pod prijetnjom naknade štete)te ga na taj način onemogućava u stjecanju potencijalno veće zarade koddrugog poslodavca iste djelatnosti u pogledu koje je zaposlenik educiran istručan. Obzirom na izneseno, pogrešno je tumačenje prvostupanjskogsuda kojim obrazlaže ništavost konkretne (ugovorene) klauzule zabraneutakmice, a posljedično tome i neosnovanost tužiteljevog tužbenogzahtjeva, jer valja naglasiti – kao što to ispravno ukazuje žalba – da sevisina plaća koju zaposlenik prima u trenutku ugovaranja zabrane utakmiceprosuñuje isključivo s aspekta plaće koju je ugovorio sa poslodavcem uodnosu na kojeg se zabrana utakmice ugovara.“Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1670/08-2 od 13.I.2009.PRETHODNO OBRAĆANJE POSLODAVCUZahtjev za utvrñenje nedopuštenosti konačne odluke poslodavca