Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

14
Dane je ostao najstariji muπkarac u velikoj obitelji. Mi, Ëetiri
djeteta, prepleπeno zbijeni oko mame, bili smo jako sami. I mama je
bila jako sama. Dakle, nije niπta neobiËno πto u eseju Ljepota
moga kraja, objavljenom 1969. godine, ironiËno kaæe da je bio poπteappleen
lijepog djetinjstva, a onda raskrije da u mom djetinjstvu trunu
doæivljaji, mraËni i nesvakidaπnji, koji su opÊi samo po tome po Ëemu
je smrt kraj svakog æivota. Dugo nisam znao da su ti doæivljaji prejaki
da bi pustili iz svojih moÊi teturav æivot kakav æivi odrastao Ëovjek.
Zajc je, kao povremeni kurir, koji je u slamnatom πeπiru nosio partizanska
pisma, inaËe stvarno odlazio u dolinu, ali se veÊinom,
pod nebom, koje je Ëesto praskalo od bijele svjetlosti vojniËkih raketa
i svijetleÊih metaka, muËio na siromaπnim zakrpama njiva kako
bi pomogao preæivljavanje obitelji, u kojoj su pala dva starija brata.
Njegov intimni, poznati teren seljaËkih obiËaja, koji se podrazumijevaju,
protezao se naime po brdima iznad MoravËke doline.
Danas su ti krajevi udaljeni samo pola sata voænje autom od slovenske
prijestolnice. Kada je poslije rata Zajc doπao u Ljubljanu, a
ceste joπ bile makadamske, predjeli njegovog djetinjstva leæali su
takoreÊi na drugom planetu. Ali oba, urbani i ruralni, bili su uhvaÊeni
u galaksiju jugoslavenskog socijalizma i Titove despotske karizme.
Prve nikada ne zaboraviπ
Ma koliko paæljivo gledao u sliËice na zidovima Nostalgije i
u pokojne ikone ispod autoriteta srpa i ËekiÊa, ogromnu razliku
izmeappleu mog doæivljaja svijeta i onog kojim je obiljeæen Danetov
æivotni i stvaralaËki put, veoma oËito mi je pribliæio njegov odgovor
s oklijevanjem na moje raspitivanje o knjiæevnim utjecajima.
Sitan muπkarac s obrvama koje strπe i kratko podrezanom bradom,
koja naglaπava eleganciju lica i spokojnih, ako ne umornih
oËiju, primjetno se trudi kada traæi izvore rane inspiracije. Rusi,
Rusi, Rusi. Ponovno primijetih kako je istoËno usmjerenje Titovog
imperija na generacije pjesnika i umjetnika ostavilo svoje
duboke tragove, kada ih s politiËkim reæimom “mekog” totalitarizma
nije relativno izoliralo samo od demokracije i kapitalistiËkog
poretka nego i od anglo-ameriËkih estetskih postupaka.
Na naËin mondenog automatizma i komercijalnih kontakata s
javnoπÊu ti postupci ne gospodare samo u masovnim medijima,
veÊ sve viπe i u alternativnoj imaginaciji u globaliziranom svijetu,
a, dakako, i u nezavisnoj Sloveniji i po bivπoj Jugoslaviji. Dane
uzdahne. Govori malo. A svoj dug ruskoj lirskoj tradiciji ne krije.
Jesenjin, Puπkin, Ëije je mnoge pjesme u mladosti znao napamet,