Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

Ljermontov, sva ta olujna romantiËna egzaltiranost, demonstrativna
svjetska bol i senzualnost puna zanosa Daneta Zajca su dirnule
u kasnim Ëetrdesetim i ranim pedesetim godinama. A kada
je kasnije otkrio i Ëudesno lijep uæas u djelima salzburπkog apotekara
Georga Trakla i u urbanim elegijama CvijeÊa zla naπao zavjet
onima bez glasa, njegovi umjetniËki kanali su se priliËno napunili.
Poslije tridesete godine postanu utjecaji izvana manje presudni, kaæe
Dane. Vlastito ja poslije “Kristovog praga” postane mnogo viπe na
raspolaganju izvor nadahnuÊa, a ljestve tuappleih tjeskoba, iz tuappleih knjiga,
odbaËene. Dane srkne kapuËino. Je li veÊ ohlaappleen?, nagaappleam, pripalim
mu cigaretu i sluπam. Izvikanog Vladimira Hljebnikova, koji
je veoma moÊno uticao na rani avangardni revolt u poeziji joπ
jednog slovenskog “æivog klasika”, Tomaæa ©alamuna, Zajc je otkrio
prekasno da bi zaumni jezik tog ruskog enfant terrible-a uistinu
mogao presudno obiljeæiti njegovo pjesniËko djelo. A nije uopÊe
neobiËno πto su ga veoma zanimale velike dame ruske poezije dvadesetog
stoljeÊa, Ana Ahmatova i Marina Cvjetajeva. Zavjetom svjedoËenja
o gluhoj noÊi banalnosti, u kojoj je komunistiËki reæim
uniπtavao ljudske æivote i istovremeno otporom prema kartezijanskoj
formi pjesme, u kojoj se guπio katastrofiËni doæivljaj svijeta, te
dvije umjetnice su predstavljale dobar uzor toga da su biografija i
bibliografija zapravo neodvojive. I kod Daneta Zajca je tako, jer je u
jednom nedavnom intervjuu jasno rekao: NajznaËajnije je traæiti nove
izraze i nove relacije æivota koji imaπ, da postaneπ njegov umjetnik.
Izmeappleu pjesama i æivota pjesnika vidim vrlo znaËajnu povezanost.
Nagnem se naprijed, skoro se dotaknemo Ëelima, potom se
naglo vratimo na uljudnu distancu; konobar je naslonjen na dovratak
vrata u Nostalgiji, πihti se joπ ne bliæi kraj, nije ga, potpuno
pravilno, briga za dvojicu pjesnika. A mene je i te kako briga
da shvatim πta kaæe sugovornik. A Slovenci, upitam, kako te
inspirira slovenska knjiæevna tradicija? Zajc govori tiho, ne πapÊuÊi,
ali poluglasno, kao πto govore ljudi koji, s nepovjerenjem prema
rijeËi, veÊ znaju kako su pribliæni, privremeni i nestabilni naπi
napori da izrazimo ono πto se izrazu opire. Slavka Gruma, prefinjenog
ekspresionistu izmeappleu dva rata, koji je volio eksperimentirati s
frojdovskim konceptima i morfinistiËkim navikama, takoappleer je
otkrio u ranim pedesetim godinama, u tom svom formativnom
periodu. SreËko Kosovel, da, Kosovel je svakako bio inspiracija, oda
Zajc poπtovanje prvom slovenskom avangardisti. Naime, mimo
Kosovela ne moæe nijedan moderni slovenski pesnik, jer je Kosovelova
umjetniËka nenadomjestivost u nacionalnom kanonu joπ
okrijepljena smrÊu u mladosti, neispunjenim planovima i pionirskim
sumnjama u linearni smisao.
15