Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

izmeappleu etniËkih zasebnosti ∑ Srba, Hrvata, Boπnjaka i drugih,
naprimjer. Budu li ti pojmovi uzeti u znaËenju nacionalnih razgraniËenja,
valja istaknuti da su im najvaæniji sadræaji uËitani iz
modernosti. To su prisutnosti i utjecaji nacionalnih ideologija. U
njima se konstruiraju poËetak nacionalne svijesti, utemeljenje
dræave i usmjerenost prema njezinom buduÊem ozbiljenju u skladu
sa zadanom ideologijskom slikom. PoËetna vizija, njezini nositelji
i njihova prva postignuÊa nailaze, prema takvom gledanju,
na otpore drugih koji su redovito ili stranci ili izdajnici. Povijesni
tok biva prekinut u nekoj pometnji ili katastrofi. Tu zapoËinju
stradanja, lutanja i oËekivanja. Trajanje propadanja prekida nova
Ëista jezgra, koja poduzima obeÊavanje i oblikovanje novog po-
Ëetka u kojem bi bile shvaÊene i osnaæene sve vrednote davnog
uzora. Ta jezgra, prema njezinom tumaËenju sebe, najbolji je
iskaz neshvaÊenog i zaboravljenog u nacionalnoj ukupnosti. Njezino
‘’mi’’ je posve iskljuËivo. Svi koji ne prihvaÊaju njezina tumaËenja
i poziv ostaju s druge strane zadane homogenosti. Oni
su zapreka koju treba otkloniti. Njihova drugost nije prevodiva
preko jednosti transcendentnog autoriteta ili Jastva. Religija i
sveta predaja bivaju dozivane i koriπtene u modernim ideologijama,
ali vazda su potËinjene. U tome se nikad ne priznaju ni RijeË
ni Ime koji i proæimaju i nadlaze svaku pojedinaËnu cjelinu jezika,
znaËenja i simbola.
Moderno tumaËenje Ëovjeka, druπtva i svijeta jeste viappleenje
koje se razlikuje od jednog do drugog doba i podruËja. Ako su,
naprimjer, u modernim bosanskim identitetima historija i religija
i s njom povezane naracije zadobile razgovijetne i razliËite slike
u ideologijskim ukupnostima, njihova usporeappleivanja sa zbiljnim
ili izmiπljenim predstavama u ranijim dobima mogu doprinijeti
otkrivanju razloga za toleranciju. Uz organizirano druπtvo, koje
je doæivljavano kao zbilja, postoje i druga iskustva. To su duhovna
iskustva poretka kakva su iskazana u vjesniπtvu, metastatskoj
vjeri, apokalipsi i gnozi; ‘’dubinska razluËenja temelja biÊa
misticizmom na kojem su osnovani tolerancija i uravnoteæivanje
simbolizma poretka neizrecivoπÊu; te i iskustva pobune s odgovarajuÊim
‘filozofijama historije’ i njihovim masovnim pokretima,
i tako dalje.’’ v
U postojeÊe ideologijske napetosti, s modernom civilizacijom
kao njihovim okvirom, ukljuËeni su religijski nauci, obredi
i vrline sa znaËenjima koja su bila znatno drukËija u predmodernim
vremenima. Razumijevanje te razliËitosti uvjetuje preoblikovanje
vladajuÊih napetosti pojedinca, druπtva i historije. Savremeni
strahovi od drugog, te iz njih proistekle mrænje ukljuËuju
v Eric Voegelin, Anamnesis,
prev. i ur. Gerhart
Niemeyer, Columbia:
University of Missouri
Press, 1990., str. 207.
219