Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

308
potisnuli su kulturu na rub druπtva u ime ekonomije slobodnog
træiπta. Na tako malom træiπtu knjiga se naπla u nezavidnom poloæaju:
subvencije Ministarstva za kulturu su se smanjile, izdavaËke
kuÊe su se komercijalizirale, a knjige su tako poskupjele da
su postale teπko dostupne ljubiteljima knjiæevnosti. Uprkos tom
negativnom trendu ËitalaËka publika ostala je vjerna knjizi: iznajmljivanje
knjiga u bibliotekama u posljednjih deset godina naraslo
je Ëetiri puta, πto znaËi da ËitalaËka kultura u Sloveniji na
svu sreÊu nije opala.
Opisani odnos izmeappleu knjiæevnosti i druπtva odraæava se i u
prirodi slovenskih knjiæevnih udruæenja. Udruæenje slovenskih
knjiæevnika je jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Sloveniji:
bilo je formirano veÊ u drugoj polovici 19. stoljeÊa kako
bi organiziralo pisce kao sveÊenike u hramu slovenskog jezika.
Poslije drugog svjetskog rata komunistiËke su vlasti podvrgle
Udruæenje strogoj politiËkoj i policijskoj kontroli, ali je ono polako
povratilo moÊ svoje kritiËne svijesti, pa je u osamdesetim
godinama funkcioniralo kao moralni glas slovenskog naroda.
Slovenski PEN bio je formiran 1927. godine; njegovu djelatnost
prekinuo je drugi svjetski rat, a obnovljen je u πezdesetim godinama,
kada je Slovenski PEN organizirao svjetski kongres Meappleunarodnog
PEN-a na Bledu 1965. godine. Moramo priznati da
je bogata meappleunarodna djelatnost jedna od kvaliteta slovenskih
knjiæevnih udruæenja: Slovenski PEN veÊ 35 godina organizira meappleunarodne
knjiæevne konferencije na Bledu, dok je Udruæenje
slovenskih knjiæevnika sredinom osamdesetih godina ustanovilo
meappleunarodni festival Vilenica. Vrhunac kritiËkog politiËkoga
angaæmana te dvije knjiæevne organizacije doæivjele su krajem
osamdesetih godina, kada je predsjednik Udruæenja slovenskih
knjiæevnika bio Rudi ©eligo, a Slovenskog PEN-a Drago JanËar
(obojica izvrsni prozni i dramski pisci). U prvoj polovici devedesetih
godina, u razdoblju obiljeæenom tragiËnim ratovima
na tlu nekadaπnje Jugoslavije, pjesnik Boris A. Novak kao predsjednik
Slovenskog PEN-a organizirao je razgranatu humanitarnu
pomoÊ za izbjeglice i pisce u opsjednutom Sarajevu. Predsjednici
poslije njega takoappleer su pjesnici ∑ Marko Kravos (iz
slovenske manjine u Trstu) i Veno Taufer. U devedesetim godinama
Udruæenje slovenskih knjiæevnika suoËilo sa pogorπanim
poloæajem knjiæevnosti i knjiæevnika u slovenskom druπtvu: pjesnik
Dane Zajc je kao predsjednik pokuπavao slijediti “tradicionalnu”
ulogu udruæenja kao moralnog glasa druπtva, a njegov nasljednik,
dramatiËar Evald Flisar, koncentrirao je svoju djelatnost
na ekonomske uvjete knjiæevnog rada. Novoizabrani predsjednik