Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

MELANKOLI»NA ODBRANA
SPISATELJSKE IMAGINACIJE
Aleπ Debeljak
AN–ELI I ZMAJEVI
Mladi je James Joyce jednu noÊ proboravio u Ljubljani, gdje
se bio zaustavio na putu za Trst. Tom “sluËaju” su slovenski pisci
prije nekoliko godina posvetili zbornik kratkih priËa. Rezultati su
bili razmjerno siromaπni. Niπta Ëudno. Cjeloviti kontekst Joyceovog
nomadizma treba ili literarno mitologizirati ili socijalno povijesno
utemeljiti, e da bi umjetnina koja nastaje “na pozadini”
slavne biografije zaista mogla zadræati hlapljivu Ëitateljsku pozornost.
Dragan VelikiÊ to zna.
Gotovo svaka sljedeÊa knjiga Dragana VelikiÊa koju je taj autor
objavio nakon popularnog i nagradom Miloπ Crnjanski ovjen-
Ëanog romana Via Pula (1988) osvaja domiπljenim i stilistiËki
istanËanim nadovezivanjem na prostor i duh srednje Europe, Pule,
Istre, Trsta i, dakako, samog Jamesa Joycea. VelikiÊ je Ëesto prevoappleeni
srpski pisac kojeg slovenska intelektualna javnost poznaje
po nekim Ëasopisnim prijevodima a takoappleer i po polemici o balkanskom
ratu na stranicama beogradskog tjednika Vreme, koja se
u sredini devedesetih godina iskristalizirala izmeappleu potpisanog,
s jedne strane, i skupine srpskih literata, s druge, odjeknuvπi i u
meappleunarodnim krugovima.
Ni danas se ne slaæem s VelikiÊevim “esteticistiËkim” stavovima,
no to me nimalo ne prijeËi da u njegovom opusu prepoznam
bogatu imaginaciju autentiËnog umjetnika. Njegov roman
Danteov trg (Stubovi kulture, Beograd 1997) je moæda VelikiÊevo
najambicioznije djelo. Kao veÊ toliko njegovih romana i Danteov
trg razotkriva iznenaappleujuÊe krhko pjesniËko pismo, kojim se na
pozadini kompleksne pripovijesti podrobnije ocrtava sudbina
spisateljske vokacije u srednjoj Europi, sa sidriπtem u Puli Veliki-
Êeva (i junakova) djetinjstva. PriËa o svojevoljnoj izolaciji, koju
sebi umjetnik Labud IvanoviÊ joπ u rodnom gradu nameÊe a u
njemaËkom progonstvu proæivljava, predstavlja πiri kompozicijski
okvir. U njega je VelikiÊ smjestio svoje melankoliËne no strasne
meditacije o “poslanstvu” literature, o velikim piscima poput
Nabokova, Canettija, Joycea i Kiπa, kojega glorifikacijom vlakova,
dobrovoljnog egzila i nizom drugih reminiscencija moæda u
361