Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

Slijedi pitanje od dopisnika lista Frankfurter algemajne cajtung:
“Ako veÊ postoji takva saradnja meappleu makedonskim i
albanskim piscima, zaπto se ne ukljuËite u politiËki dijalog, koji
se i ne odvija tako lako kad su u pitanju makedonski i albanski
visoki politiËari?” ∑ “Svako prema svojim sposobnostima i vjeπtini”,
odgovaram. “Ja, kao pisac, ne bih æelio da se mijeπam u posao
politiËara koji su demokratski izabrani, a i veoma dobro pla-
Êeni za to πto rade. Pisci na Balkanu su se, zapravo, i onda kad su
mislili da znaju i umiju, pokazali kao loπi politiËari i kao joπ manje
spremni na kompromis od nekih drugih. Zbog toga je i za
makedonske a i za albanske pisce u Makedoniji, koliko god oni
ne bili zadovoljni postojeÊom meappleusobnom komunikacijom
(uglavnom naslijeappleenom iz prethodnog perioda), najvaænije u
ovom trenutku da ne dozvole da se ispolitizuju i radikalizuju na
osnovu suprotstavljenih maksimalistiËkih stavova njihovih politiËkih
predstavnika.”
Slijedi pitanje jedne dame iz publike o tome da li bih ja izabrao
izgnanstvo i egzil, kao πto su to uradili mnogi pisci prije
mene. “Ne, nikad”, odriËem kategoriËno. “Bar ne dobrovoljno ili
iz ekonomskih razloga.” ∑ “Zaπto?” ∑ “Zato πto meappleu piscima
koji su prihvatili egzil ima malo onih πto su zadræali kvalitet
pisanja na svom jeziku, a joπ su rjeapplei oni koji su u izgnanstvu bili
uspjeπniji na jeziku nove sredine. VeÊina, uglavnom, predstavlja
nesreÊne sluËajeve, koje sam i liËno sretao u SAD. Na æalost, oni
su najËeπÊe anonimni. Jedan pisac iz bivπe »ehoslovaËke mi se,
na primjer, kleo da bi se veÊ sjutra vratio u Prag, pa makar i u
zatvoru zavrπio, umjesto da piπe svoje blazirane priËe o promiskuitetnim
seksualnim vezama u Ajova Sitiju. A drugi, pak,
poljski pjesnik æalio mi se da se raspada od komfora koji mu daje
pozicija predavaËa na nekom malom koledæu na IstoËnoj obali i
Ëak me savjetovao da mi je bolje da se vratim gavranu da mi
kljuca dæigericu kod kuÊe.”
Poslije æamora koji slijedi, ali bez novih pitanja, Kirsti zakljuËuje
prijepodnevnu sesiju i kaæe mi: “Eto, vidiπ da smo
preæivjeli i bez otrovnih maËeva!” A ja se u sebi pitam: “©to ako
sjutra bude bilo potrebno da se spremim i za noæ pod grlo, kao
Kafkin ‘sluËajni junak’ Jozef K.?” Umjesto toga kaæem joj: “Pravi
odgovor na sva pitanja, kao i na mnoga druga koja vise u vazduhu,
bio bi, u stvari: ‘zrelost je sve’, kralja Lira; ali to je, izgleda,
moguÊe tek kad proapplee, kako njegovo, tako i naπe opπte ludilo.”
Dok izlazim iz sale, jedna norveπka novinarka me pita da li
bih i kako bih, uæivo za njihovu nacionalnu radio-mreæu, komentarisao
predstojeÊe glasanje u makedonskoj skupπtini za ili
99