Download PDF verziju - Sarajevske Sveske

Aleπ Debeljak
Rubrika BALKAN
Balkan, kako je na prvi pogled jednostavno nazvana ova rubrika,
sasvim pouzdano nije samo brdoviti poluotok na jugoistoku
europskog kontinenta, nejasnih granica prema zapadu Europe
i imena koje je prema turskom kartografu preuzeo njemaËki
geograf August Zeune na poËetku devetnaestog stoljeÊa. U zadnjih
dvjesto godina ratova i nasilnog premjeπtanja granica pod
pritiskom raznih imperija ∑ habsburπkog, otomanskog i jugoslavenskog
∑ i, dakako, uz obilnu geostrateπku i kulturno-hegemonijsku
asistenciju zapadnih velesila, Balkan je postao prikladna
metafora za neku forma mentis, za necivilizirani i divljaËki,
ne sasvim racionalizirani i s modernim mitovima znanosti neusklaappleeni
mentalitet, koji je svojim metastazama sposoban brzo
zaraziti “zdrave” duhove u svijetu globalnog kapitalizma.
Balkanizacija neke dræave ili zajednice danas je prvenstveno
pogrdna i negativna metafora. Na opÊoj razini jezika masovnih
medija i u svijesti ljudi na ulicama razvijenog svijeta ta metafora
sugerira ponajprije egoistiËko drobljenje veÊih cjelina na sve
manje jedinice, koje se kroz prelijevanje krvi i svirepu mrænju,
kroz prefrigani moralizam “ËistoÊe” i ritualno zazivanje predaka
i ognjiπta nameÊe kao izrazito moderan, dakle destruktivan proces.
Stoga se nema smisla pretvarati da je rijeË “samo” o procesu
koje su zapadnoeuropske nacionalne dræave veÊ sprovele u devetnaestom
stoljeÊu. DesetljeÊe ratova u bivπoj Jugoslaviji nije
donijelo kraj uniπtavanju u tim prostorima. Joπ su svjeæi grobovi
najnovijeg vala nasilja i preduboki su tragovi srpske etniËke grandomanije
i korumpiranih lokalnih elita u novonastalim dræavama
koje su nacionalistiËki fundamentalizam promaknule u
kljuËni kriterij pripadnosti, da bismo se uljuljali u iluziju kako je
veÊ samim prikazivanjem te katastrofe kao prijenosom eminentno
europskih ideja prosvjetiteljskog i romantiËkog nasljeapplea u
balkanski druπtveni, kulturni i politiËki okoliπ, taj neugodni problem
ujedno i intelektualno iskritiziran pa time i nekako sreappleen,
postavljen ad acta, veÊ zbog same neumitnosti povijesna tijeka.
Zato Êe ova rubrika imati prvenstveno sljedeÊi skromni cilj:
ponajprije Êe pokuπati naÊi zaπtitu pred licemjerjem samodovoljne
zagledanosti u vlastiti pupak, πto vodi u drndanje po jednoj
struni, najËeπÊe struni mistiËke kolektivne biti. Takoappleer Êe se
boriti protiv paralizirajuÊeg razoËaranja nad time πto europski
247