Studia SlavicaSavariensia 1999

Studia Slavica Savariensia 1999.
jednačenje po zvučnosti susjednih šumnjaka unutar riječi/oblika riječi (neutralizacija
opozicije ispred zvučnih šumnjaka); druga pojava oštro odudara i od
hrvatskog i od ruskog standardnog jezika: nepostojanje jednačenja po bezvučnosti
susjednih šumnjaka unutar riječi/oblika riječi (osim malobrojnih iznimaka,
nema ograničenja za ostvrivanje zvučnih ispred bezvučnih; kao dobar primjer za
to može poslužiti par: kaska [káska] = kaciga, šljem i kazka [kázka] = bajka;
izmišljotina); treća se pojava podudara sa stanjem u hrvatskom standardnom
jeziku: nema ograničenja upotrebe zvučnih šumnjaka na kraju riječi/iskaza
(nema obezvučenja zvučnih u tom položaju, kao u ruskom jeziku).
Kada je riječ o ukrajinskim sonantima, osobitu pažnju treba obratiti fonemu /v/:
1. za razliku od stanja u hrvatskom i ruskom jeziku, gdje on nikada nije
bilabijalan, u ukrajinskom je najčešće bilabijalan [w], 2. u sredini riječi izmeñu
samoglasnika i suglasnika i na kraju riječi ostvaruje se kao neslogotvorno [²], 3.
na početku riječi ostvaruje se i kao neslogotvorno [²] i kao [u]. (Postoji i zubnousneni
alofon [v].)
Primjedbe:
1. Upotrebljavamo termin alfavit, jer je danas još najčešći, premda nazivima
prvih dvaju slova ukrajinskoga alfabeta odgovara termin abetka, koji se upotrebljava
sve više.
2. U ukrajinskom jeziku postoji šest afrikatskih fonema, od kojih par po
nepalataliziranosti/palataliziranosti: /3/, /3'/ i palatalizirani parnjak para: /c/, /c'/
ne poznaju ni hrvatski ni ruski jezik; fonem /4/ ima hrvatski jezik, a nema ruski.
Za prikazivanje se fonema: /3/, /3'/, /4/ na pismu sustavno upotrebljavaju
kombinacije slova: dz i dž, ali te kombinacije — začudo, za što ne vidimo
nikakvo opravdanje — ne postoje u ukrajinskom alfavitu kao slova dvoslovi.
Tako na razini grafemike postoje grafemi digrami, koji ispod sebe, na razini
slova, nemaju slova dvoslove ukrajinskoga alfavita.
3. U ukrajinskome alfavitu postoji temeljno slovo šč. Budući da je postalo od
ligature i nastalo u drugoj slavenskoj sredini za drugačije fonemsko stanje, danas
je ono u ukrajinskoj grafiji (kad god se upotrijebi) dvostruki grafem jednoslov,
digrafem: za fonem /š/ i za fonem /č/ (uz grafeme jednoslove š i č).
Kad je riječ o iskazivanju na pismu nepalataliziranosti/palataliziranosti suglasničkih
fonema, upotrijebljen je isti princip kakav je upotrijebljen u ruskoj grafiji:
njihova se nepalataliziranost u izoliranom položaju, ispred suglasnika i na kraju
riječi iskazuje slovom (ili kombinacijama slova: dz, dž) koje je (koja su) grafem
za dani fonem. Palataliziranost se suglasničkih fonema u tri navedene pozicije
iskazuje slovom (kombinacijom slova: dz) koje je (koja je) grafem za odgovarajući
nepalatalizirani fonem i slovom "meki znak". (Nepalatalizirani fonem /4/
nema svoj palatalizirani par.) Kada se nepalatalizirani ili palatalizirani
suglasnički fonem nañe (neposredno) ispred samoglasničkog fonema, tada se na
14