Studia SlavicaSavariensia 1999

Studia Slavica Savariensia 1999.
B i l j e š k e
1. Miroslav Krleža, Lunačarski. Evropa danas, Zora, Zagreb 1965., str.138.
2. isto, str.189.
3. M.Krleža, Hrvatska književna laž. Plamen br.1, Zagreb 1919., str.32-40.
4. isto
5. Jan WierŜzbicki, Miroslava Krležy spor z chorwacką moderną, tom 4,
Zpolskich studiow slawystycznych, seria 4, Nauka o literaturze, str.185.
6. U.Donadini, Savremenikov barokizam. Kokot, br.9, Zagreb 1919.
A.B. Šimić, Novo Sunce. Sabrana djela, Zagreb 1960., sv. II, str.31-38.
A.B. Šimić, Prazna retorika Miroslava Krleže. Sabrana djela, Zagreb
1960., sv. II., str.401-407. O tome više kod J.Wierzbieckog, cit.djelo.
7. M.Krleža, Lunačarski. Evropa danas, Zora, Zagreb 1956., str.188.
8. M.Krleža, Kazališna Moskva. Izlet u Rusiju, Zora, Zagreb, 1960., str.211.
9. M.Krleža, Otac Augusta Strindberga. Eppur si muove, Biblioteka nezavisnih
pisaca, Zagreb 1938., str.158
10. M.Krleža, Lunačaraski, Evropa danas, Zora, Zagreb 1956., str.187.
11. isto, str.187.
12. isto, str.187.
13. isto, str.188.
14. I Krleža svjedoči o tome: “Istina je, Sjevernjaci su bili moda kao Sanjin
(Arcibašev), Andrejev ili Przybyszewski...”, u P. Matvejević, Razgovori s
Miroslavom Krležom. Naprijed, Zagreb 1971., str.129.
15. A.M.Bešker, Bibliografski pregled prijevoda L.N.Andrejeva kod jugoslavenskih
naroda, Croatica, god.III., sv.3, Liber, Zagreb 1972., str.275-289.
16. M.Krleža, Davni dani. Zora, Zagreb 1956., str.315.
17. isto, str.319.
18. M.Krleža, Lunčarski. Evropa danas, Zora, Zagreb 1956., str.187
19. M.Krleža, O Marcelu Proustu. Eseji I, Zora, Zagreb 1961,
20. isto, str.91.
21. M.Krleža, Mañarski lirik Andrija Ady. Eseji I, Zora, Zagreb 1961.., str.102.
22. Z.Konstantinović, Miroslav Krleža o nemačkoj i skandinavskoj književnosti.
U zborniku Miroslav Krleža, Prosveta, Beograd 1967.
23. M.Krleža, Mañarski lirik Andrija Ady. Eseji I, Zora, Zagreb 1961., str.103.
24. isto, str.102.
25. “Andrej Bjeli (Boris Nikolajevič Bugajev) roñen 1880., umro je 8.januara
ove godine. Bio je predstavnik ruskog simbolizma sa Baljmontom, Brjusovim,
Mereškovskim i Blokom. Putovao je mnogo, a 1911. postao antroposof
pod uticajem R.Steinera. Književno djelovanje A.Bjeloga raznovrsno je i
široko, te obuhvaća trideset godina: Prve su mu knjige (Zlato u lazuru i
Simfonije - sjeverna i dramatska) izišle 1903 - 1909. godine; posljednje
80