Studia SlavicaSavariensia 1999

ГАДАНИ, МОИСЕЕНКО
hudožestvo – umjetnost; hudožestveni – umjetnički; Hudožestveni teatar
(kraće umjesto Moskovski akademski hudožestveni teatar; MHAT) reprezentativno
svjetski glasovito kazalište u Moskvi; osnivači 1897. god. prvaci ruskoga
scenskog realizma Konstantin Sergejevič Stanislavski (pravim imenom Aleksejev,
1863. – 1938.) i Vladimir Ivanovič Njemirovič-Dančenko (1858. – 1943.).
hudožnik – umjetnik; slikar (Krsto Špoljar).
hutor – salaš, farma; 1. poljski posjed, poljoprivredno dobro s domaćinstvom,
stokom i zgradama; 2. (ukr.) malo seoce, zaselak, selište.
hvastun – (razg.) hvalisavac, hvastavac, hvališa, razmetljivac.
I
ikati – (ling.) slova е, я ispred naglašenog slova izgovarati kao i; ikanje.
ikonostas – (pren.) gipertrofiran broj odlikovanja (ordenja i medalja) izloženim
(kao ikone) na grudima jedne ličnosti.
iljušin – tip sovjetskih aviona (po konstruktoru Sergeju Vladimiroviču Iljušinu
(1894. – 1982.).
imeniteljni – (rus. imenitel’nyj) prvi padež, nominativ (izraz svojedobno upotrebljavan
kod srpskih pisaca pa i kod samoga Vuka Karadžića; deklinacija
pridjevska).
inok – (rel.) monah, redovnik; kaluñer.
ishod – (knjiž.) izlaženje, izlaz; završetak, kraj, rezultat.
ispravnik – (hist.) načelnik okružne policije (u carskoj Rusiji).
itog – zbroj, ukupna svota, suma; (fig.) rezultat.
iuduška – (prezr.) podmukao izdajnik; lažni pobožnjak.
izba – seoska (drvena) kuća, brvnara.
izdatelj – izdavač, nakladnik.
izjaviteljni – (gram.), (starosl. i rus.) indikativ.
izumrud – (min.) smaragd.
izvina, izvinjenje – isprika; izviniti – oprostiti; izviniti se – ispričati se, zamoliti
za oproštenje.
izvoščik – kočijaš, fijakerist.
ižica – (ling.) posljednje slovo starinske ruske azbuke.
J
jak – sovjetski tipovi aviona nazvani po konstruktoru A.S.Jakovljevu.
jakati – hvalisavo isticati sebe, svoje “ja”.
Jakuti – (mn. m. r.) – narod turskog podrijetla u istočnom Sibiru; Jakutija –
autonomna republika u današnjoj Rusiji; glavni grad Jakutsk.
207