Studia SlavicaSavariensia 1999

Studia Slavica Savariensia 1999.
samostijni – (ukr. i rus.) samostalan, nezavisan (vlast, država).
samostijnik – ( pol.) sljedbenik, pristaša samostalnosti, nezavisnosti države.
samovar – prenosiva naprava (često vrlo lijepo izrañena) za kuhanje čaja.
samozvanac – (hist.) obmanivač.
sanovnik – dostojanstvenik, osoba na visokom položaju, u visokom činu.
sarafan – gorni haljetak ruskih seljanki, bez rukava, s poramenicama; seže do
ispod koljena, a ima veliki izrez oko vrata.
saraj – (rus.-tat.) (drvena) staja, spremište, kolnica, šupa.
Sarmatija – stari naziv za današnju južnu Rusiju; Sarmat – pripadnik naroda
koji je u početku naše ere živio u prostoru od Baltika do Crnoga mora; (prid.)
sarmatski.
sastav – (rus. sostav) tijelo, zbor, skup (ljudi).
saženj – starinska ruska mjera; hvat (= 2,134 m).
sbitenj – (rus. zbiten’) vruć napitak od meda, žalfije i različitih mirodija.
Seč – (hist.) samoupravna organizacija ukrajinskih kozaka.
semga – (zool.) mladica, losos (riba).
SEV – (skrać. za rus. Sovjet Ekonomičeskoj Vzaimopomošči) Vijeće za
ekonomsku uzajamnu pomoć; organizacija za ostvarivanje šire ekonomske
suradnje meñu temljama bivšeg tzv.Istočnog bloka i usklañivanje dugoročnih
planova razvoja zemalja članica (od osnutka god. 1949. do raspadanja krajem
80-ih god. članice su:SSSR, Bugarska, Mañarska, Poljska, Rumunjska i ČSSR, a
kasnije su pristupile Albanija i Demokratska Republika Njemačka).
sevrjuga – (zool.) zvjezdasta moruna, jesetra; sevrjužina – meso morune,
jesetra.
Sibir – ruski dio sjeverne Azije izmeñu Urala na zapadu i ihog ocea na na
istoku; 10 mil. km 2 (1/4 az. kopna) i 20 mil. st. Klima kontinentska; zime vrlo
hladne (apsolutni minimum – 69,8 o ). Na sjeveru su tundre, na jugu tajga i stepa
(v.). Najnaseljeniji stepski krajevi (stanovnici: Rusi, Nenci, Burjati, Jakuti i
Čukči (v.).
Sibirjak – Sibirac.
sirječ – (crkv.-slav. i rus.) to jest, naime, zapravo.
skaska – (rus. skazka) priča, bajka, gatka.
skripka – (muz.) violina.
slavjanofilstvo – idejna struja meñu ruskom inteligencijom 40-ih god. XIX.
stoljeća; u početku su slavjanofili istupali kao protivnici kmetstva i despotizma,
proučavali su narodni život i skupljali ruski folklor; kasnije su stali na pozicije
reakcionarnih
branitelja kmetstva skrivajući svoje pravo lice pod krinkom tobožnje narodnosti.
slet i sljot – (fig.) masovni sastanak (susret).
slovar – (ling.) rječnik; leksikon; leksik, jezično blago.
slovesnost – (rus. slovestnost’) pismenost; književnost.
232