Studia SlavicaSavariensia 1999

Studia Slavica Savariensia 1999.
zvukovni realizator", i 2. uz opis fonema /n'/, za koji je rečeno da se realizira
samo u svojoj osnovnoj varijanti, za što se kao ilustracija, bez komentara,
navode riječi: njavčaty, njuh, n'okaty, žytnje, nižno, njan'ka, znannja, kin'my,
kin', stan'. Iz primjera se vidi da je jedino u znannja ne samo palatalizirani nego i
produženi [n':], ali ta se činjenica ovdje i ne spominje.
Bez obzira na nedosljednu interpretaciju navedenih produženih palataliziranih
suglasnika, njihova produženost u govoru na pismu se iskazuje dvama jednakim
slovima za suglasnik, a palataliziranost se iskazuje uobičajenim za to slovima za
samoglasnike neposredno iza posljednjeg (od dvaju) slova za suglasnik. Da li je
dakle na pismu riječ o grafemima za foneme ili o alografima za alofone, to
pitanje ostavljamo ovdje otvorenim.
Može li se i za ukrajinsku grafiju reći da ima grafememe u vezi s bilježenjem
nepalataliziranih/palataliziranih parova suglasničkih fonema? Svakako može,
budući da je princip bilježenja palataliziranosti isti kao i u ruskoj grafiji. Ako i
opet za S, s kažemo da označuju bilo koje slovo za suglasnik, i ako u S i opet
uvrstimo slovo d, onda se grafemem d za suglasničke foneme /d/ i /d'/ sastoji od
grafema za /d/ (koji ima alografe): dø, ds, da, de, dy, do, du, d" i od grafema za
/d'/ (koji ima alografe): d', dja, dje, di, dju. (I ovdje vrijedi primjedba: uopće nije
bitno da li je u dosadašnjoj praksi, kada se u S uvrsti koje slovo za suglasnik,
ostvaren svaki alografski model.)
Primjedba:
U ruskoj se fonetici ne govori o poluumekšanim alofonima nepalataliziranih
fonema, pa slovo za suglasnik ispred slova y govori uvijek o nepalataliziranom
fonemu, a ispred slova i — o palataliziranome.
Budući da se u ukrajinskoj fonetici govori o poluumekšanim alofonima nepalataliziranih
fonema ispred [i], znači da Si govori: ili o palataliziranome suglasničkom
fonemu, ili o poluumekšanome alofonu nepalataliziranoga fonema.
Može li se pri slušanju (su)govornika jasno prepoznati što je od toga dvoga
ostvareno? Ne može. Što je od toga dvoga ostvareno zna onaj tko zna popis
nepalataliziranih i plataliziranih fonema.
Koji se odgovor za ukrajinski pravopis može dati u vezi sa sintagmofonemskim
ili paradigmofonemskim principom, kada je riječ o suglasnicima?
S obzirom na pisanje: pros'ba, a izgovor: [proz'ba]; na pisanje: borot'ba, a
izgovor: [borod'ba]; na pisanje: vokzal, a izgovor: [vogzal]; na pisanje: ličba, a
izgovor: [l'iÊba]; na pisanje: bratstvo, a izgovor: [bractvo]; na pisanje: dočci, a
izgovor: [doc':i]; na pisanje: vitcem, a izgovor: [v'ic:em]; na pisanje: prynisšy, a
izgovor: [pry e n'iš:y e ]; na pisanje: ložci, a izgovor: [loz'c'i]; na pisanje: otže, a
(mogući) izgovor: [oÊže y ]; na pisanje: zšyty, a izgovor: [š:yty e ]; na pisanje: buv,
a izgovor: [bu²] (usporedi: bula [bula] itd. — odgovor je: kada je riječ o
suglasnicima, princip je ukrajinskog pravopisa paradigmofonemski.
Primjedba:
16