Studia SlavicaSavariensia 1999

Studia Slavica Savariensia 1999.
papert – (rus. papert’) paperta, preprata, trijem, porta, predvraće, prostor pred
glavnim crkvenim vratima; kod pravoslavnih predvorje crkve, tzv. ženska crkva.
papirosa – specifična vrsta ruskih cigareta (sa muštiklom od papira).
parohod – parobrod.
parovoz – parna lokomotiva.
partizanština – (fig., pej.) neorganiziran, nediscipliniran, neplanski rad.
partkom – (skrać. za rus. partijnyj komitet) partijski komitet.
partorg – (skrać. za rus. partijnyj organizator) sekretar partijske organizacije.
partsjezd – (skrać. za rus. partijnyj sjezd) partijski kongres.
Pasha – Vaskrs, Uskrs, Vazam; jedan od glavnih pravoslavnih blagdana, koji je
pomičan i slavi se u proljeće.
pasha – (kuh.) pasha ili kulič (v.) (rusko uskršnje slatko jelo od sira).
pastva – (crkv.) župljani.
pavlovna pored pavlovnija – tzv. carsko drvo, deset do petnaest metara visoko
ukrasno stablo, podrijetlom iz Japana, s ljubičastim grozdastim cvjetovima;
evropsko ime po Ani Pavlovnoj, kćeri ruskog cara Pavla I (1754. – 1801.)
(ðalski).
pažeski korpus – (voj., hist.) privilegirana plemićka srednja vojna škola u
carskoj Rusiji.
penjka – (hist.) kudjelja, kudjeljno vlakno (jedan od tradicionalnih eksportnih
artikala u staroj Rusiji).
Peredvižniki – (hist.) umjetnici na tzv. pokretnim izložbama; društvo ruskih
slikara i kipara, osn. 1863.; odbacivši idealističku šablonu akademizma, tražili
svoj likovni izraz u prirodi i stvarnom životu.
percovka – (rus. perec – “biber, papar”) žestoka, zabiberena rakija.
peredovik – u sovjetskoj privredi udarnik (v.), prednjak, uzoran radnik.
perekladnoj – (zast.) u carskoj Rusiji poštanski, koji se izmjenjuje na
poštanskim stanicama (kola, konji); perekladni – (rus. perekladnyje) poštanska
kola (s konjima).
perepljas – ruski narodni ples.
perm – (geol.) (po ruskom gradu Permu) paleozojska era; (prid.) permski.
pernač – (hist.) perni buzdovan (kod ukrajinskih hetmana).
Peter(s)burg pored Sankt-Petersburg – bivši Petrograd (1914. – 1924.) i
Lenjingrad (1924. – 1993.). Osnovan je carom Petrom Velikim 1703. god.
petraševci – (hist.) članovi tajnih kružoka što ih je po Rusiji osnivao Mihail
Vasiljevič Petraševski, socojal-utopist; nepomirljivi protivnik carskog samodržavlja,
1849. god. osuñen na smrt, ali je pomilovan na doživotnu robiju; umro
je u Sibiru; petraševcima je pripadao i Dostojevski i njihove je nazore izložio u
Zapisima iz mrtvog doma i u romanu Poniženi i uvrijeñeni (Krleža).
Petruška – (kaz.) Todor lakrdijaš (lutka).
pismena – (plt.) stara pisana slova.
224