21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov i Dejan Sulejmanov - Kricicnoprocesno pravo (p.568)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

korist se odzema so sudska odluka so koja e utvrdeno izvr{eno krivi-<br />

~noto delo. Zna~ajno e i toa deka, poradi za{tita na o{teteniot, imotnopravnoto<br />

pobaruvawe pod odredeni uslovi ima prioritet pred odzemaweto<br />

na imotnata korist. 339<br />

2. Vo ~l. 100 st. 1 KZ e sodr`ana op{ta odredba spored koja "nikoj<br />

ne mo`e da ja zadr`i posrednata ili neposrednata imotna korist<br />

pribavena so krivi~no delo." Ottamu proizleguva deka imotnata korist<br />

steknata so krivi~no delo zadol`itelno se odzema od sekoe lice<br />

bez ogled dali toa e ili ne e storitel na krivi~noto delo. Me|utoa,<br />

KZ predviduva posebni uslovi pod koi od oddelni lica mo`e da se<br />

odzeme imotnata korist. Pritoa, zakonot gi izdvojuva slednite dve<br />

grupi na lica: 1 0 storitelot na krivi~oto delo, i 2 0 treti lica.<br />

Od storitelot na krivi~noto delo imotnata korist se odzema:<br />

a) bez ogled {to vo konkretniot slu~aj taa korist e minimalna, b) bez<br />

ogled na toa {to ne mo`e da se utvrdi nejzinata to~na golemina (vo toj<br />

slu~aj taa se utvrduva po slobodna sudska ocena), bez ogled {to taa ne<br />

mo`e da se naplati od obvinetiot, kako i bez ogled na toa {to sudot<br />

eventualno procenuva deka nejzinata naplata vo konkretniot slu~aj ne<br />

bi bila celishodna. 340<br />

Za odzemaweto na imotnata korist koja storitelot ja prenel na<br />

treti lica, spored ~l. 98 st. 2 KZ e potrebnno ispolnuvaweto na eden<br />

edinstven uslov - liceto na koe e prenesena da ne znaelo, a mo`elo ili<br />

bilo dol`no da znae deka imotnata korist e pribavena so deloto.<br />

I vo dvata slu~ai imotnata korist se odzema zadol`itelno.<br />

3. Karakteristi~no e deka imotnata korist postignata so izvr-<br />

{uvaweto na krivi~noto delo se utvrduva vo krivi~na postapka po<br />

slu`bena dol`nost (~l. 486 st. 1 ZKP). Sudot i drugite organi pred<br />

koi se vodi krivi~nata postapka se dol`ni vo tekot na postapkata da<br />

sobiraat dokazi i da gi izviduvaat okolnostite {to se od va`nost za<br />

utvrduvawe na imotnata korist (~l. 486 st. 2 ZKP). Toga{ koga o{teteniot<br />

stavil imotnopravno barawe vo pogled na vra}aweto na predmetite<br />

pribaveni so krivi~no delo, odnosno vo pogled na iznosot {to<br />

i odgovara na vrednosta na predmetite, imotnata korist se utvrduva<br />

samo vo onoj del koj ne e opfaten so imotnopravnoto barawe (~l. 486<br />

st. 3 ZKP).<br />

Koga doa|a predvid odzemawe na imotna korist pribavena so<br />

krivi~no delo, liceto vrz koe e prenesena imotna korist kako i pretstavnikot<br />

na pravnoto lice se povikauvaat zaradi soslu{uvawe vo<br />

prethodnata postapka i na glavniot pretres. Vo pokanata se predupreduva<br />

deka postapkata }e se sprovede i bez nivno prisustvo (~l. 487 st. 1<br />

ZKP). Na glavniot pretres pretstavnikot na pravnoto lice se soslu-<br />

339<br />

Vidi, ibid, str. 415-418.<br />

340<br />

Lazin, \. Oduzimanje imovinske koristi ste~ene krivi~nim delom od bliskih<br />

srodnika okrivljenog i od tre}ih lica, JRKKP, Beograd, 1984/3-4, str. 433.<br />

479

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!