23.10.2014 Views

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Nasilje u školi se tokom 80 - tih i 90 - tih godina prepoznaje kao važan problem u nizu<br />

evropskih i vanevropskih zemalja, te se sprovode brojna istraživanja i pišu obimni interventni<br />

programi (Smith i Brain, 2001, 7). Širom sveta utvrđena je izloženost nasilju u školi. Izloženost<br />

nasilju dobijana u istraživanju u Australiji, Austriji, Engleskoj, Finskoj, Nemačkoj i SAD kreće se u<br />

rasponu od 15% do 25%. U zapadnoevropskim istraživanjima generalno je prihvaćeno da 5%<br />

učenika doživi vršnjačko nasilje nedeljno ili češće. U odnosu na srednjoškolski uzrast, ovaj<br />

procenat je veći na osnovnoškoskom uzrastu, nešto je veći kod dečaka nego kod devojčica (prema:<br />

Popadić, Plut, 2007, 312).<br />

Prvo veće istraživanje <strong>nasilja</strong> u školi na nacionalnom uzorku sprovedeno je 1998. godine na<br />

uzorku od 15.686 učenika od 6. do 10. razreda. Rezultati istraživanja ukazuju da je 30% učenika<br />

bilo uključeno u nasilje, od toga: 13% učenika kao nasilnici, 11% kao žrtve, a 6 % i kao žrtve i kao<br />

nasilnici (Nansel i sar., 2001, 2096).<br />

Od međunarodnih istraživanja posebno ističemo ono koje je Svetska zdravstvena<br />

organizacija sprovela u tridesetak zemalja Evrope i Severne Amerike (Currie i sar., 2008, 202 ). U<br />

tom je istraživanju zlostavljanje i fizičko nasilje među vršnjacima prepoznato kao značajan<br />

javnozdravstveni problem koji ugržava fizičko i mentalno zdravlje dece, stoga zahteva delovanje i<br />

na nivou socijalne politike.<br />

Istraživanje sprovedeno u 41 državi/regionu (33 države u Evropi, a od neevropskih zemalja<br />

Rusija, Turska, Izrael, Kanada i SAD) na uzorku preko 200.000 dece tri uzastopne grupe: od 11, 13<br />

i 15 godina, ukazuje da u odnosu na ukupan uzorak njih 33% je bar jednom bilo izloženo nasilju,<br />

dok je njih 13% bilo izloženo nasilju dva - tri puta mesečno. Utvrđena je relativna mala razlika<br />

između polova, a nešto veća razlika između uzrasta tj. izloženost nasilju se sa uzrastom smanjuje. U<br />

nekim zemljama nasilje je preko 4 puta veće nego u drugim. Najveći broj žrtava bio je u Turskoj<br />

(54%) a najmanji u Švedskoj (14%). U zavisnosti od države/regiona procenat onih koji su bar<br />

jednom bili izloženi nasilju varira. Naime, među jednaestogodišnjacima: 15-64%, među<br />

trinaestogodišnjacima: 13-60%, dok je među petnaestogodišnjacima 12-52% (prema: Popadić,<br />

2009, 96).<br />

U Engleskoj je sredinom osamdesetih sprovedeno istraživanje, čiji su rezultati ukazali da je<br />

u nasilje uključen otprilike svaki četvrti učenik: 7% učenika su bili žrtve <strong>nasilja</strong>, 10% nasilnici, a<br />

6% su bili nasilnici/žrtve. S obzirom da su dobijeni podaci ukazivali na zabrinutost za pojavu<br />

<strong>nasilja</strong>, britansko ministartvo obrazovanja je 1991. pokrenulo dvogodišnju kampanju smanjenja<br />

18

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!