23.10.2014 Views

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

pedagog i nastavnik fizičkog vaspitanja u prevenciji nasilja u školi

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Legenda:<br />

UST_PP - Upitnik snaga i teškoća- problemi u ponašanju<br />

UST_PP6 - Često imam napade besa /temper tantrume<br />

UST_PP7 - Uglavnom sam poslušan, obično uradim šta odrasli od mene traže<br />

UST_PP8 - Često se tučem sa drugom decom ili ih kinjim<br />

UST_PP9 - Često lažem ili varam<br />

UST_PP10 - Krao sam iz kuće, škole ili drugih mesta<br />

Školu u kojoj vlada povoljna psihosocijalna klima učenici doživljavaju kao<br />

prijateljsku sredinu u kojoj se osećaju prihvaćeno i poželjno i prema kojoj imaju pozitivne<br />

stavove. Psihosocijalna klima utiče na školsko postignuće, vrednosne orijentacije, socijalne<br />

odnose i socijalno ponašanje učenika. S druge strane, ukoliko u školi nema grupne<br />

kohezivnosti i solidarnosti među učenicima, uzajamnog poštovanja učenika i <strong>nastavnik</strong>a,<br />

mogućnost učenika da iskažu svoja mišljenja i potrebe, učenici takvu sredinu doživljavaju kao<br />

neprijateljsku, imaju negativne stavove i otpor prema školi. U takvoj atmosferi dolazi do<br />

agresivnog i asocijalnog ponašanja.<br />

Agresivna deca često nemaju razvijene socijalne veštine i pokušavaju da steknu<br />

naklonost vršnjaka na socijalno nepoželjne načine. Istraživanja ukazuju na činjenicu da većina<br />

učenika ne prihvata agresivnu decu, te se ona osećaju odbačeno i neprihvaćeno u grupi<br />

(prema: Vasta i sar., 1998, 67). Ovi nalazi se poklapaju i sa svetskim istraživanjima (Dodge,<br />

1986., prema: Dakle, 2003., 45). Prema Standford i sar. (1995, 7) impulsivnu agresivnost<br />

pokazuje 20-25% populacije, koju karakteriše neadekvatna reakcija besa na beznačajni povod,<br />

za razliku od reaktivne agresije, koja uključuje odgovor na provokaciju i pretnju.<br />

Moffitt (1993, 732) je višedecenijskim studijama proučavala decu sa smetnjama u<br />

razvoju, pokušavajući da poveže uticaj niže inteligencije sa poremećajima ponašanja i<br />

agresijom. Zaključila je da niža inteligencija može da dovede do agresije i poremećaja<br />

ponašanja, zbog lošijeg razvoja samokontrole, nemogućnosti odlaganja gratifikacije,<br />

nerazvijenih veština rešavanja konflikta i nemogućnosti razvijanja prosocijalnih relacija.<br />

Istražujući probleme u ponašanju lako mentalno nedovoljno razvijene dece, kao što<br />

su: Često imam napade besa/temper tantrume; Uglavnom sam poslušan, obično uradim šta<br />

odrasli od mene traže; Često se tučem sa drugom decom ili ih kinjim; Često lažem ili varam;<br />

Krao sam iz kuće, škole ili drugih mesta; nakon sprovedenog programa prevencije <strong>nasilja</strong> u<br />

školi, dobijeni su sledeći rezultati:<br />

281

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!