Keller, H. R., and Tapasak, R. C. (1997), Classroom management. U A. P. Goldstein i J. C. Conoley (Eds.), School violence intervention: a practical handbook (93–106). New York: The Guilford Press. Keresteš, G. (2006), Mjerenje agresivnoga i prosocijalnoga ponašanja školske djece: usporedba procjena različitih procenjivača. Društvena istraživanja, Zagreb, 15, 1-2, 241-264. Klarin, M. (1988), Utjecaj poučavanja u malim kooperativnim skupinama na usvajanje znanja i zadovoljstvo studenata, Društvena istraživanja, Zagreb, 36–37 (4–5), 639–654. Knežević-Florić, O. (2005), Pedagogija razvoja, Novi Sad: Filozofski fakultet. Knežević-Florić, O. (2007), Osnove socijalne <strong>pedagog</strong>ije, Novi Sad: SPD Vojvodine. Knežević-Florić, O. (2008), Pedagog u društvu znanja, Novi Sad, Filozofski fakultet: Odsek za <strong>pedagog</strong>iju. Knežević-Florić, O. (2008), Nasilje među adolescentkinjama, Pedagoška stvarnost, Novi Sad, 7- 8, 658-669. Knežević-Florić, O. (2008), Pedagoško-razvojna delatnost <strong>pedagog</strong>a: ka angažovanom pojedincu, Pedagoška stvarnost, Novi Sad, 9-10, 854-863. Kocijan-Hercigonja D., Buljan Flander G., i Vučković D. (2004), Hiperaktivno dijete: uznemireni roditelji i odgajatelji, Jastrebarsko: «Naklada Slap». Koković D. (1990), Doba <strong>nasilja</strong> i sport. Novi Sad: Sport’s World. Kosinac, Z. (2002), Kineziterapija sustava za kretanje, Split: Udruga za šport i rekreaciju djece i mladeži grada Splita. Kovač-Cerović, T., Rosandić, R., i Popadić, D. (1996), Učionica dobre volje, Beograd: Grupa Most. Krnjajić, S. (2002), Socijalni odnosi i obrazovanje, Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. Krnjajić, S. (2003), Poštovanje drugog: preduslov za uspostavljanje i razvoj dečjih prijateljstava; u J. Šefer, S. Maksić i S. Joksimović (prir.): Uvažavanje različitosti i obrazovanje (71-77). Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. Krsmanović, B. (1997), Uloga <strong>nastavnik</strong>a fizičkog <strong>vaspitanja</strong> u ostvarivanju vaspitno obrazovne funkcije škole, Zbornik radova, Stručno naučni skup sa međunarodnim ućešćem, Aranđelovac, 21-26. Krsmanović, B. (1999), Diferencirani programi kao mogućnost unapređenja nastavnog procesa, Nastava i vaspitanje, Beograd, 1-2, 162-167. Krsmanović, B. (1999), Teorijske osnove i funkcije fizičkog <strong>vaspitanja</strong> u osnovnoj školi, Nastava i vaspitanje, Beograd, 1-2, 24-41. Krsmanović, B. (2000), Teorija fizičke kulture, Beograd: Viša škola za sportske trenere. Krsmanović, B., i Berković, L. (1999), Teorija i metodika fizičkog <strong>vaspitanja</strong>, Novi Sad: Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Kunczik, M. (1998), Gewalt und Medien, Köln, Weimar Wien, Böhlau, 13-19. Kunczik, M., i Zipfel, A. (1998), Uvod u publicisitičku znanost i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. Kunczik, M., i Zipfel, A. (2006), Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert. Ladd, G. W. (2005), Children's peer relations and social competence: A century of progress. New Haven and London, Yale University Press. 369
Ladd, G.W., Kochenderfer, B., Coleman, C. (1997), Classroom Peer Acceptance, Friendship, and Victimization: Distinct Relational Systems That Contribute Uniquely to Children's School Adjustment? Child Development, 68,6, 1181-1197. Lagerspetz, K., Björkqvist, K., and Peltonen, T. (1988), Is indirect aggression typical of females? Gender differences in aggressiveness in 11 to 12-year-old children. Aggressive Behavior, 14, 403–414. Lajović, B. i Trkulja, M. (2001), Tipovi i situacije zlostavljanja i zanemarivanja u školi. u J. Srna (ur.), Od grupe do tima: multidisciplinarno usavršavanje stručnjaka u sistemu zaštite dece od zlostavljanja i zanemarivanja (140-146). Beograd: Centar za brak i pooridcu, IP „Žarko Albulj“. Lavisse, D., Deviterne, D., and Perrin, P. (2000), Mental processing in motor skill acquisition by young subjects, International Journal of Sport Psychology, 31, 364-375. Lazarus, R.S. and Folkman, S. (1984), Stress, appraisal, and coping. New York: Springer Publishing Company. Leff, S. S., Kupersmidt, J. B., Patterson, C. J., and Power, T. J. (1999), Factors inf luencing teacher identification of peer bullies and victims. School Psychology Review, 28, 505–517. Leskošek, J. (1976), Teorija fizičke kuture, Beograd: JSD Partizan. Lipman, M. (2003), Thinking in education, Cambridge: Cambridge Universiuty press. Livazović, G., i Vranješ, A. (2012), Pedagoška prevencija nasilničkog ponašanja osnovnoškolaca, Život i škola, 27, 55 – 76. Loeber, R., Stouthamer-Loeber, M., Van Kammen, W.B. and Farrington, D. (1991), Initiation, escalation and desistance in juvenile offending and their correlates. Journal of Criminal Law and Criminology, 82, 36-82. Loeber, R., Wung, P, Giroux, B., Stouthamer-Loeber, M., Van Kammen, W.B., and Maguhan, B.(1993), Developmental pathways in disruptive child behavior. Development and Psychopathology, 5, 101-132. Loesel, F. (1992), Resilience in childhood and adolescence. Geneva: ICB. Lorenc, K. (1970), O agresivnosti, Beograd: Vuk Karadžić. Lösel, F., and Bliesener, T. (2003), Aggression und Delinquenz unter Jugendlichen. Untersuchungen von kognitiven und sozialen Bedingungen. München/Neuwied. Luthar, S., Ciccheti, D., and Becker, B. (2000), The construct of resilience a critical evaluation adn guidelines for future work, Child development, 71:3, 542-546. Maccoby, E.E., and Jacklin, C.N. (1980), Sex differences in aggression: A rejoinder and reprise.Child Development, 51, 964-980. Maćešić-Petrović, D. (1995), Razvojne specifičnosti mentalno retardirane dece u uslovima specijalne edukacije, Beogradska defektološka škola, Beograd, 1, 68-72. Maksimović, J., Raković, D., Jovanović, P., i Čolović P. (2008), Povezanost vršnjačkog <strong>nasilja</strong>, osobina ličnosti i vaspitnih stavova, Primenjena psihologija, 3-4, 125-144, Novi Sad, Filozofski fakultet: Odsek za psihologiju. Maleš, D. (2005), Zlostavljanje među učenicima se može spriječiti: priručnik za učitelje i stručne suradnike. Zagreb: Udruženje Djeca. Maleš, D., Stričević, I., Ljubetić, Lj., (2010), Osposobljavanje budućih <strong>pedagog</strong>a za rad s roditeljima, Život i škola, Zagreb, 24, 35-44. Margetić, D., i Krapac, D. (1992), Mesto i uloga stručnog saradnika u osnovnoj školi, Napredak, Zagreb, 133, 317-322. 370
- Page 1 and 2:
UNIVERZITET U NOVOM SADU FILOZOFSKI
- Page 3 and 4:
ZP Uže geografsko područje: Auton
- Page 5 and 6:
Budući da su pedagozi zapaženo ra
- Page 7 and 8:
University of Novi Sad Faculty of P
- Page 9 and 10:
Abstract: AB The aims of the resear
- Page 11 and 12:
places where they are supervised by
- Page 13 and 14:
8.1.2. Hiperaktivnost .............
- Page 15 and 16:
10.5. Prosocijalno ponašanje .....
- Page 17 and 18:
se od sledećeg: kultura na idealan
- Page 19 and 20:
I TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU ISTRA
- Page 21 and 22:
je „bilo koji oblik ponašanja us
- Page 23 and 24:
njihovo ponašanje postane nasilno.
- Page 25 and 26:
1.4. Fizičko vaspitanje U literatu
- Page 27 and 28:
2. Značajna empirijska istraživan
- Page 29 and 30:
Nasilje u školi se tokom 80 - tih
- Page 31 and 32:
U Kanadi su Charach, Pepler i Ziegl
- Page 33 and 34:
standardizovan i primenjivan u mnog
- Page 35 and 36:
3. Teorijski pristupi objašnjenju
- Page 37 and 38:
U sredini u kojoj dete živi, raste
- Page 39 and 40:
Na osnovu eksperimentalnih istraži
- Page 41 and 42:
instiktivističkih teorija i pojavl
- Page 43 and 44:
2. Do učenja se može doći i na o
- Page 45 and 46:
interpretacije i samoregulacije, na
- Page 47 and 48:
Huesmann svoj model bazira na teori
- Page 49 and 50:
3.6. Biološke i fiziološke teorij
- Page 51 and 52:
U istraživanju Holmberga (1977., p
- Page 53 and 54:
Loeber (1990., prema: Essau i Conra
- Page 55 and 56:
5. Vrste agresije/nasilja Postoje n
- Page 57 and 58:
je agresivna inhibicija manje pod u
- Page 59 and 60:
Možemo konstatovati, da se o nasil
- Page 61 and 62:
7. Karakteristike učesnika u krugu
- Page 63 and 64:
- oboružani nasilnik (traži prili
- Page 65 and 66:
javlja se simpatija i empatija jer
- Page 67 and 68:
7.3. Karakteristike potencijalnih p
- Page 69 and 70:
Legenda: Slika br.2 Krug nasilja (p
- Page 71 and 72:
- Barkley (1997, 83) ukazuje da hip
- Page 73 and 74:
egulacije i inhibicije ponašanja.
- Page 75 and 76:
situacijama gde je prisutan veći b
- Page 77 and 78:
ekspresivnom govoru koji remete raz
- Page 79 and 80:
Kognitivni deficiti dece odnosi se
- Page 81 and 82:
uglavnom izjednačavaju sa agresivn
- Page 83 and 84:
Školski neuspeh Sniženo samopošt
- Page 85 and 86:
uspešno interpersonalno funkcionis
- Page 87 and 88:
pomaganje, poverenje, empatija i po
- Page 89 and 90:
Međutim, važno je napomenuti da t
- Page 91 and 92:
elaboracija, koja će dovesti do pr
- Page 93 and 94:
10.4. Situacioni faktori Intenzitet
- Page 95 and 96:
uzbuđenja, na koje će najviše de
- Page 97 and 98:
11. Pedagoške implikacije nasilja
- Page 99 and 100:
zamišljeni događaj o kojem mediji
- Page 101 and 102:
Karakteristike osobe koja gleda nas
- Page 103 and 104:
azvile odgovarajuće kompetencije i
- Page 105 and 106:
pojedinca“. Iterpretacija preko m
- Page 107 and 108:
socijalnih standarda ponašanja. NI
- Page 109 and 110:
12. Ekološki multidimenzionalni pr
- Page 111 and 112:
delotvorno korištenje nenasilnih p
- Page 113 and 114:
Samopoštovanje Nivoi delovanja: IV
- Page 115 and 116:
koncepta otpornosti nalazi se slede
- Page 117 and 118:
članova zajednice postoji u manjoj
- Page 119 and 120:
programa su dobro edukovani, lideri
- Page 121 and 122:
osvetljenja; smanjivanje veličine
- Page 123 and 124:
Učenje zamene agresije Program „
- Page 125 and 126:
povećana samorefleksija, gde bi u
- Page 127 and 128:
program, oni se prvo edukuju tokom
- Page 129 and 130:
Školsko osoblje se u okviru devet
- Page 131 and 132:
stvara potrebu za alternativama tu
- Page 133 and 134:
Formiranje Spoljašnje zaštitne mr
- Page 135 and 136:
Iskustva različitih zemalja pokazu
- Page 137 and 138:
komunikacije su potrebe sa kojima o
- Page 139 and 140:
saznanja, a to su upravo njihovi š
- Page 141 and 142:
Zapaženi pravci delovanja školski
- Page 143 and 144:
Uspešna prevencija zahteva da deca
- Page 145 and 146:
da grupna pravila, prerastu u norme
- Page 147 and 148:
15.2. Pedagoška radionica - oblik
- Page 149 and 150:
putem pokreta. Za vreme realizacije
- Page 151 and 152:
pravednosti, pravde, poštenja, na
- Page 153 and 154:
fizički, već i moralno i socijaln
- Page 155 and 156:
kome učenik teži, svest o sebi i
- Page 157 and 158:
upoznati učenike s onim vrstama fi
- Page 159 and 160:
podstiče razvoj specifičnih vešt
- Page 161 and 162:
Značaj nastave fizičkog vaspitanj
- Page 163 and 164:
U literaturi se ističe da fizičke
- Page 165 and 166:
16.2.1. Vežbe reedukacije psihomot
- Page 167 and 168:
povezanost razvoja mozga i ruku omo
- Page 169 and 170:
Pridružujući kognitivne faktore k
- Page 171 and 172:
Vežbe doživljaja telesne celovito
- Page 173 and 174:
- Jedna ruka u stranu, a druga gore
- Page 175 and 176:
- Jedna ruka je podignuta u stranu
- Page 177 and 178:
ponašanja. U ovladavanju impulsivn
- Page 179 and 180:
Ruke su ispružene napred u visini
- Page 181 and 182:
Ruke su napred i noga je napred a p
- Page 183 and 184:
II METODOLOŠKI PRISTUP PROBLEMU IS
- Page 185 and 186:
nasilja u školi, treba da postanu
- Page 187 and 188:
učenicima osnovnoškolskog uzrasta
- Page 189 and 190:
H 2 . 1 (0) Ne postoji povezanost i
- Page 191 and 192:
H 7 . 2 (0) Preventivni program nem
- Page 193 and 194:
Prosocijalno ponašanje Hiperaktivn
- Page 195 and 196:
7. Tehnike i instrumenti istraživa
- Page 197 and 198:
14 12 10 9,77% 12,07% 10,34% 8,62%
- Page 199 and 200:
Kod grafičkog prikazivanja kvalita
- Page 201 and 202:
Eksperimentalna grupa učenika je p
- Page 203 and 204:
1. Analiza i interpretacija rezulta
- Page 205 and 206:
Podaci prikazani u Tabeli br.1, uka
- Page 207 and 208:
Inspekcijom prikazane Tabele br.3,
- Page 209 and 210:
su kooperativnija, poslušnija i pr
- Page 211 and 212:
Tabela br. 8 Brojčana (n) i procen
- Page 213 and 214:
odgovora ispitanika iz kontrolne gr
- Page 215 and 216:
odgovora ispitanika iz kontrolne gr
- Page 217 and 218:
U skladu sa primenjenom metodologij
- Page 219 and 220:
Učenici su pitani koliko često su
- Page 221 and 222:
Za obeležje ONŠ_ON1 (Neko te je v
- Page 223 and 224:
odgovora ispitanika iz kontrolne gr
- Page 225 and 226:
nikad (77 ispitanika 91.7%), je zna
- Page 227 and 228:
90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00%
- Page 229 and 230:
100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20
- Page 231 and 232:
Tabela br.14 Značajnost razlike iz
- Page 233 and 234:
Tabela br. 16 Homogenost grupa u pr
- Page 235 and 236:
Za obeležje ONŠ_ON1 (Neko te je v
- Page 237 and 238:
grupe (.00% p=.000), dok je modalit
- Page 239 and 240:
Razlika između grupa ispitanika: m
- Page 241 and 242:
90,00% 80,00% 70,00% 60,00% 50,00%
- Page 243 and 244:
100% SEKSUALNO NASILJE 93,00% 90% 8
- Page 245 and 246:
Tabela br.19 Značajnost razlike iz
- Page 247 and 248:
Tabela br. 21 Homogenost grupa u pr
- Page 249 and 250:
odgovora kod eksperimentalne grupe
- Page 251 and 252:
Rezultati istraživanja koja su spr
- Page 253 and 254:
Tabela br.26 Oblici nasilnog ponaš
- Page 255 and 256:
a to je značajno veće od zastuplj
- Page 257 and 258:
Razlika između grupa ispitanika: m
- Page 259 and 260:
učestalosti modaliteta skoro svaki
- Page 261 and 262:
SOCIJALNO/EMOCIONALNO NASILJE 100,0
- Page 263 and 264:
EKONOMSKO NASILJE: Izgubiš ili uni
- Page 265 and 266:
Sa visokom pouzdanošću (p
- Page 267 and 268:
Rezultati istraživanja sprovedeni
- Page 269 and 270:
100,00% VERBALNO NASILJE 100% Legen
- Page 271 and 272:
Razlika između grupa ispitanika je
- Page 273 and 274:
Kako bismo imali bolji pregled na k
- Page 275 and 276:
skoro svaki dan*, retko ili ponekad
- Page 277 and 278:
kontrolne grupe (3.57% p=.000), a m
- Page 279 and 280:
ispitanika, odnosno moguće je odre
- Page 281 and 282:
Podaci prikazani u Tabeli br.42 uka
- Page 283 and 284:
S obzirom da su rezultati istraživ
- Page 285 and 286:
Deca na mlađem uzrastu razumeju em
- Page 287 and 288:
delimično tačno najviše je zastu
- Page 289 and 290:
Tabela br.49 Značajnost razlike iz
- Page 291 and 292:
Horizontalna osa predstavlja obele
- Page 293 and 294:
Za obeležje UST_PP6 (Često imam n
- Page 295 and 296:
je zastupljen kod kontrolne grupe (
- Page 297 and 298:
Često laže ili podvaljuje je neta
- Page 299 and 300:
10.3. Hiperaktivnost/impulsivnost A
- Page 301 and 302:
kontrolna grupa ima više izraženo
- Page 303 and 304:
pažnje. Modalitet delimično tačn
- Page 305 and 306:
Tabela br.61 Distanca (Mahalanobiso
- Page 307 and 308:
UST_PV17 - Imam najmanje jednog dob
- Page 309 and 310:
ispitanika (31,10%) eksperimentalne
- Page 311 and 312:
Tabela br. 64 Značajnost razlike i
- Page 313 and 314:
Horizontalna osa predstavlja obele
- Page 315 and 316:
naglasimo da navođenjem pomenutih
- Page 317 and 318:
kontrolne grupe zastupljenost modal
- Page 319 and 320:
diskriminacije upućuje da je najve
- Page 321 and 322:
11. Značajnost razlike između inc
- Page 323 and 324:
Za obeležje SOŠ (Subjektivni ose
- Page 325 and 326:
za obeležje UST_ES5 (Mnogo strahuj
- Page 327 and 328:
ispitanika, odnosno moguće je odre
- Page 329 and 330: Na osnovu prikazanog dendrograma uo
- Page 331 and 332: UST_PP7 - Uglavnom sam poslušan, o
- Page 333 and 334: Za obeležje ONŠ_ON16 (Nekog jakog
- Page 335 and 336: Na osnovu procene odgovora ispitani
- Page 337 and 338: Na osnovu prikazanog dendrograma uo
- Page 339 and 340: UST_HI11 - Nemiran sam, hiperaktiva
- Page 341 and 342: značajno veće od učestalosti mod
- Page 343 and 344: ispitivanju imala sledeća svojstva
- Page 345 and 346: Grafički prikaz br. 34 Karakterist
- Page 347 and 348: UST_PV18 - Uglavnom sam omiljen me
- Page 349 and 350: netačno (0 ispitanika .0% p=.000).
- Page 351 and 352: Tabela br.88 Homogenost grupa u pro
- Page 353 and 354: Grafički prikaz br. 36 Karakterist
- Page 355 and 356: UST_PS25 - Često dobrovoljno poma
- Page 357 and 358: UST_PS25 (Često dobrovoljno pomaž
- Page 359 and 360: Tabela br.93 Homogenost grupa u pro
- Page 361 and 362: Grafički prikaz br. 38 Karakterist
- Page 363 and 364: Nasilje predstavlja „predstavu“
- Page 365 and 366: nenasilne komunikacije moguće je r
- Page 367 and 368: U nastojanju da dođemo do odgovora
- Page 369 and 370: potencijalno konfliktne socijalne s
- Page 371 and 372: IV BIBLIOGRAFIJA Ajduković, D. (19
- Page 373 and 374: Bašić, J., Hudina, B., Koller-Trb
- Page 375 and 376: Côté, S. M., Vaillancourt, T., Ba
- Page 377 and 378: Flander, B. (2005), Pojava nasilja
- Page 379: Hubbard, J. A. and Coie, J. D. (199
- Page 383 and 384: Moffitt, T.E. i Melchior, M. (2007)
- Page 385 and 386: Radoman, V. (1996), Pojam o sebi, n
- Page 387 and 388: Theunert, H. (2006), Gewalt in den
- Page 389 and 390: V PRILOZI PRILOG BR.1 UPITNIK ŠKOL
- Page 391 and 392: 9. Kada vidim da su drugi učenici/
- Page 393 and 394: PRILOG BR.3 PEDAGOŠKE RADIONICE I
- Page 395 and 396: Zadaci radionice: III KAKO REAGUJEM
- Page 397 and 398: Zadaci radionice: V REŠAVANJE KONF
- Page 399 and 400: 3. Tumačenje odgovora na pitanja i
- Page 401 and 402: 2. Predstavljanje rešenja i diskus
- Page 403 and 404: Voditelj piše na hameru sledeće:
- Page 405 and 406: 3. Igra saradnje Voditelj: „ Izab
- Page 407 and 408: XVII SAMOPOUZDANJE Zadaci radionice
- Page 409 and 410: XX KAKO PREPOZNATI BES I ŠTA S NJI
- Page 411 and 412: Zadaci radionice: XXII KONTROLA BES
- Page 413 and 414: Zadaci radionice : - upoznavanje u
- Page 415 and 416: Zatim voditelj deli učenike u grup
- Page 417 and 418: onog koji te zadirkuje, reći mu da
- Page 419: 5. Model u pozi izvinjenja Voditelj