16.07.2015 Views

slika politike - Jovan Despotović

slika politike - Jovan Despotović

slika politike - Jovan Despotović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

107nažalost, uprkos njihovom nekadašnjem često nespornom značaju, više nipočemu nisuznačajni za savremeno niti aktuelno srpsko stvaralaštvo u ovom trenutku. Šta ova pojavazapravo pokazuje? Pa jednostavno to da se umetnost uvek kreće za kapitalom - tamo gde gaima uvek će je biti iako to ne mora obavezno da znači da je ta vrsta stvaralaštva od najvećihvrednosti i značaja u nekom trenutku kako nam pokazuje istorija umetnosti. Naprotiv, u ovomslučaju važi sasvim suprotno pravilo: ovde je ogroman državni i poslovni kapital (ili onaj uposedu lokalnog sveta novobogataša) stavljen isključivo u službi lažne ili u najboljem slučaju- mediokritetske umetnosti.Na kraju istakli bismo i rad nekoliko od stotinak beogradskih nezavisnih, ili tačnijerečeno, privatnih galerija. Da ovom prilikom budu pomenute po svom radu zaslužuju izmnogih razloga tek njih tri: galerije "Zvono", "Haos" i "Zepter". Zajedničko im je da su sve trinekomercijalne u smislu da svoje vrlo profilisane programe nenarušavaju trenutnimzahtevima "tržišta" te da striktno slede vlastita, čvrsto postavljena programska načela."Zepter", pre svega, reaktuelizuje članove nekadašnje "Decembarske grupe" kao iumetničke te generacije, a to su, da se začas podsetimo, bili oni stvaraoci koji su nakonkratkotrajnog socijalističkog realizma, ponovo uveli srpsko i jugoslovensko stvaralaštvo usvetske tokove. Jedan godišnji ternim rezervisan je i za umetnika-početnika kome je to prvasamostalna izložba. Potpuno suprotnu koncepciju ima galerija "Zvono" koja se specijalizovalada priređuje izložbe baš umetnicima koji su tek na samom početku karijere, a za većinu njihto su zapravo prve samostalne izložbe. Najzad galerija "Haos" se specijalizovala za jedan netoliko prisutan umetnički medij - za crtež, ali i ona se u svom radu, generacijski gledajućiponajviše obraća mladim umetnicima, ali i crtežu u "proširenom polju" što će reći da ni ovastvaralačka disciplina nije protekla bez uticaja drugih sredstava izraza tako da njen programniukom slučaju nije redukovan na šturu - po definiciji, tehniku crtanja.Zašto su za ovaj komentar izabrane tek pomenute galerije ako se zna da ih u Beogradudanas ima znatno više što registrovanih kao umetničke galerije, što kafe-galerija, što trgovinesvega i svačega - pa i <strong>slika</strong> tzv. "umetnosti" ili bižuterije i papirnice. Osnovni je razlog da seinicira neophodna nomenklatura galerija sa podelom na one zaista umetničke i neprofitne kojeće imati povlašćen državni status (poput galerija koje su na budžetima grada ili republike) a topodrazumeva potpuno drugačiju poresku politiku i maksimalne beneficije oko plaćanjadažbina, upravo oko njihovih cena zakupa poslovnog prostora, struje, telefona i dr. Sve drugeradnje ili trgovine koje imaju naziv "galerija" a ne bave se promocijom ozbiljnog stvaralaštva

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!