16.07.2015 Views

slika politike - Jovan Despotović

slika politike - Jovan Despotović

slika politike - Jovan Despotović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

244prošlosti", "dokazivanje identite srpskog naroda", "povezivanje antičke i nacionalne lepote sasavremenim izrazom" itd, čime se želi dokazati neka njena navodna, mnogo izraženanacionalna budnost - za dom spremnost!, kako bi rekla naša slavenska braća Hrvati. Samo jejoš jednom u dugoj istoriji "Lade" pisano na isti način: da je za umetnost neophodno "stupanjeu korak sa razvojem narodnog duha", ili kako je "svuda duh nacije bio prisutan, moćan i jak" ito u predgovoru kataloga "Ladine" izložbe iz 1940. godine Vinka Vitezice, našeg najboljegprimera krajnje desničarske umetničke kritike sa nacionalisitičkih i fašističkih pozicija. Nakon55 godina, opet se javlja isti fenomen iskrivljavanja smisla ovog društva koje je u članu IIsvog Pravilnika iz 1909. godine zapisalo da je "Cilj društva: negovanje umetnost". Ništa više.Današnjim dopidivačima, počasnim članovima "Lade", ovo očigledno nije dovoljno. Drugo,neobjašnjivo je i iskrivljavanje "Ladinih" umetničkih stavova, odnosno njeno guranje uisključivo tradicionalističke estetičke oblasti. Pa se na istom mestu kaže da članovi "Lade"nisu pripadali avangardnim pokretima, nego su bili pristalice negovanja tradicionalnogstvaralačkog postupka i izraza". Ovakva konstatacija se odnosi, recimo i na Nadeždu Petrović,idejnog tvorca ovog Društva, koja je s jedne strane zagovarala i žestoko se tukla za principeintegralnog jugoslovenstva na prostoru od Ljubljane, preko Zagreba i Beograda do Sofije, atakođe učestvovala u žučnoj raspravi o modernoj umetnosti, naravno braneći je odkonzervativne kritike, koja je, gotovo ceo vek kasnije, opet imala potrebu da se razračunavasa novim pokretima u umetnosti. Uzgred, članovi "Lade" bili su još i Dušan <strong>Jovan</strong>ović Đukin,najavangardniji srpski vajar u međuratnom razdoblju, ili pak Petar Lubarda, pionirapstraktnog <strong>slika</strong>rstva u posleratnoj Jugoslaviji - odlični primeri za tradicionalističkausmerenja u "Ladi"! Ovo je zapravo poziv da pogledate ove dve izložbe, uprkos pomenutimtekstualnim ometanjima.Za kraj još jedan navod iz ovog kataloga: "Pominje se da u svetu nema ni jednogumetničkog udruženja koje toliko dugo traje kao Lada. Ali, i da ovo nije tačan podatak, uspehje i devedesetogodišnje opstojavanje u srcu Srbije, u njenoj prestonici, znači u uslovima kojinikada nisu bili pogodni za bilo šta što ima odrednicu srpsko". Baš tako: Beograd uz sav svojkosmopolitizam, pokazivao je naročiti "animozitet" prema svemu srpskom. Teheranski poglediz Beograda je izgleda mnogo dublji, kada se čak i u ovako naivnim povodima može primetiti.Beorama, br. 47, oktobar, 1995.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!