07.09.2023 Views

Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Od povlašenih Srba do vlaškog jezika 265<br />

ukazuje na „Terenska istraţivanja mlaŤih poţarevaţkih etnologa i<br />

istoriţara iz 1994” koja „bacaju drugaţije svetlo na stereotip<br />

’povlašavanja’ i pokazuju ubrzani proces asimilacije Vlaha u dolini<br />

Mlave”, 893 i citira tekst Đokiševe i Jacanoviša u kojem piše: „Proces<br />

asimilacije je brţe tekao u selima sa mešovitim stanovništvom na taj<br />

način što su se Vlasi posrbili. Svoj etnički identitet Vlasi su sačuvali u<br />

selima u kojima su samo oni nastanjeni.”, 894 a u devetnaestoj<br />

napomeni svoga rada B. Sikimiš iznosi podatke koji ilustrativno<br />

govore o posrbljavanju Rumuna (Vlaha): „Stanovnici s. Breţana su<br />

srpskog i vlaškog porekla, meštani vlaškog porekla su potpuno<br />

posrbljeni, ali o njima svedoţe mikrotoponimi: Vlaška mala, Pomana,<br />

Čentrevilj, Čorbolanska mala (D. Đokiš, D. Jacanoviš, 1994: 171).<br />

Stanovnici s. Petka čine Srbi, Cigani i Vlasi koji su se prilično<br />

asimilovali sa Srbima, up. mikrotoponim: Vlaška mala (D. Đokiš, D.<br />

Jacanoviš 1994: 176). U s. Aleksandrovac stanovnici su većinom Srbi,<br />

jednu trećinu stanovnika čine Vlasi koji su u današnje vreme<br />

uglavnom posrbljeni, ali postoje mikrotoponimi: Vlaška mala, Vlačići,<br />

Pljošta (D. Đokiš, D. Jacanoviš 1994: 192). U s. Polatna prvi su se na<br />

današnji poloţaj naselili Boţori, vlaškog porekla; danas u Polatni ţivi<br />

srpsko stanovništvo, dok se vlaško potpuno asimilovalo i izgubilo<br />

svest o svom vlaškom poreklu. Ipak, zabeleţeni su brojni rumunski<br />

mikrotoponimi: Boţori, Vlaška mala, Dutar, Ljovijska bara, Mrkulja,<br />

Oprilov potok, Purkan, Rumunovo ili Rumunsko brdo, Staro vlaško<br />

groblje, Strova, Čokordin (D. Đokiš, D. Jacanoviš 1994: 203).<br />

Današnje stanovništvo s. Sibnica je srpsko, postojanje rumunskih<br />

mikrotoponima ukazuje da su tu nekada ţiveli i Vlasi: Burdelje,<br />

Vezurina, Vlaška mala, Gronča (D. Đokiš, D. Jacanoviš 1994: 205).<br />

Na osnovu mikrotoponimije rumunskog porekla sliţno bi se moglo<br />

zakljuţiti i o selima Ţetereţe i Brzohode.” 895<br />

U svom izlaganju o stereotipima u vezi s Vlasima istoţne Srbije<br />

B. Sikimiš kaţe da je „Vrlo ... ilustrativan i sledeši citat iz studije M.<br />

893 Biljana Sikimiš, Etnički stereotipi o Vlasima u Srbiji, Kulturni i etniţki<br />

identitet u procesu globalizacije i regionalizacije Balkana, Niš 2002, 189.<br />

894 D. Đokiš, D. Jacanoviš, Topografska graĎa Poţarevačkog Pomoravlja,<br />

Viminacium 89, Poţarevac 1994, 161162.<br />

895 Biljana Sikimiš, Etnički stereotipi o Vlasima u Srbiji, Kulturni i etniţki<br />

identitet u procesu globalizacije i regionalizacije Balkana, Niš 2002, 189, nap. 19.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!