Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)

74 Slavoljub Gacović
smesti u Heladu”, 221 što se, dakle, odnosi, sasvim izvesno, na vreme
nakon ugušenja ustanka Petra Deljana krajem 1041. godine.
Nepune dve decenije nakon kazivanja prezbitera iz Duklje
nemaţki hroniţar Anzbert piše o vojsci od preko 60.000 ratnika u
sluţbi Fridriha I Barbarose (= RiŤobradi) sastavljenoj od Srba i Vlaha
(Exercitum auxiliariorum Servorum et Blacorum ultra sexaginta
millia) 222 sa prostora Braniţeva. Naime, do bugarskih predela, taţnije
u Beograd, nakon formiranja Carstva dinastije Asenida (1186), stigla
je 1189. godine vojska Fridriha I Barbarose, koja je bila noseša snaga
Trešeg krstaškog pohoda. 223 Nakon krašeg zadrţavanja krenula je ka
Braniţevu (antiţki Viminacium), gde ju je doţekao vizantijski vojni
zapovednik, koji, i pored lepih reţi dobrodošlice, nije bio oduševljen
dolaskom krstaša. To je bilo oţigledno po uputstvima koja su stizala iz
Konstantinopolisa. 224 U „bugarskoj šumi (silva Bulgariae)” „napadoše
na zaštitnicu i komoru (krstaške vojske) vizantijski najamnici, Grci,
Bugari, Srbi i Vlasi otrovnim strelama”, i to po zapovesti
braniţevskog duksa. 225
Jula meseca 1189. godine u Nišu sklopljen je savez izmeŤu
Barbarose i Kalopetra, „gospodara Vlaha i velikog dela Bugara, koji
se naziva imperator i koji je zatraţio od rimskog imperatora da mu
obeša imperatorsku krunu grĉkog kraljevstva” (coronam imperialem
regni Grecie). Kalopetar mu je za to ponudio svoju pomoš od „40.000
Bugara, Vlaha i Kumana” 226 u borbi protiv Romeja (Anzbert beleţi da
220 Kekavmen ima u vidu ne temu Macedonia veš geografsku oblast tog imena.
221 Kekavmen pod Heladom podrazumeva Tesaliju, koja je u celosti bila u okviru
teme Helada.
222 Ansbertus, Fontes rerum austricarum I, Abteilung, scriptores, Vol. V, p. 44.
223 В. Н. Златарски, История на Българската държава, III, 359; Св.
Георгиев, Иператор Фридрих Барбароса на Балканския полуостров и
българските земи, Българска историческа библиотека, III (1930), 2, 103149;
Стр. Мишев, Третият кръстоносен поход и българите, Известия на Института
за (българската) история, 7 (1957), 205240.
224 Ansbert, Historia 2728; Historia peregrinorum, ed. A. Chroust, o.c. 132;
Arnoldi Lubecensis Chronica, MGH, SS XXI, 172; M. Diniš, Braniĉevo u srednjem
veku, Poţarevac, 1958, 12.
225 K. Jireţek, Istorija Srba – Prva knjiga do 1537. godine, Beograd, 1952,
155156 (= K. Jireţek, Istorija Srba I).
226 K. Jireţek, Istorija Srba I, 156.