Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)

Od povlašenih Srba do vlaškog jezika 109
tezu, pitajući se „Ako je tako u severoistoĉnoj Srbiji”, tj. ako je Vlaha
bilo i pre dolaska Turaka „zašto bi se u severozapadnoj Srbiji Vlasi
morali doseliti tek u drugoj polovini XV veka, i to poglavito iz
Sandţaka i sa Drine?”. 378 Budući da je u Srbiji Vlaha bilo prema
turskim popisnim defterima u drugoj polovini XV veka oko 12.000,
kako je moguće da se toliki svet u kratkom vremenskom periodu
doselio iz Sandţaka i sa Drine? Doduše, Branislav ĐurĊev pored
Vlaha iz Sandţaka i sa Drine ostavlja mogućnost da je dobar deo
Vlaha doseljenih u severnu Srbiju poticao i iz Hercegovine i iz
crnogorskih Brda, ali je veliko mnoštvo Vlaha, prema njegovom
mišljenju, ipak došlo iz Sandţaka. 379 Hrabak u svojoj raspravi
pokazuje da je mnoštvo Vlaha u prvim decenijama turske vlasti, oko
1471. godine, došlo iz Hercegovine istoĉno od Neretve, a bilo ih je i
sa Moraĉe (Kriĉci) i iz Drobnjaka i sa Durmitora. 380 S druge strane, o
hercegovaĉkim Vlasima kaţe da su doseljeni iz Tesalije, Epira i
Makedonije, a da je autohtonih Vlaha Despotovine, koje su Turci
popisali 14441446. godine, bilo oko Kruševca, u Toplici i
Duboĉici. 381 Dakle, Vlasi Despotovine, po mišljenju Hrabaka, nisu
došli ni iz Starog Vlaha ni iz Hercegovine, a isto vaţi i za Vlahe
popisane u Braniĉevu 382 ili u Vidinskom sandţaku.
Dolaskom Turaka Osmanlija na prostor Vidinske despotovine
nakon 1396. godine uspostavljen je Vidinski sandţak s upravom u
Vidinu, 383 a nakon osvajanja Braniĉeva formiran je Braniĉevski
subašiluk 1460. godine s upravom u Golupcu. 384 Na ovim prostorima
pored autohtonih Vlaha/Rumuna dolaze i Vlasi/Aromuni sa juga
Balkana beţeći pred Turcima, a potom ih i Turci dovode i naseljavaju
378 Bogumil Hrabak, op. cit., 39.
379 B. ĐurĊev, O naseljavanju Vlaha stočara u sjevernu Srbiju u drugoj polovini
XV vijeka, Godišnjak Društva istoriĉara BiH, XXXV, Sarajevo, 1984, 9 32.
380 Bogumil Hrabak, op. cit., 40.
381 Popis oblasti Kruševca, Toplice i Dubočice u vreme prve vladavine Mehmeda
II (14441446), prir. O. Zirojević i I. Eren, u: Vranjski glasnik, IV, Vranje, 1968,
377416.
382 Bogumil Hrabak, op. cit., 40.
383 Душанка Боянич-Лукач, Видин и видинският санджак през 1516 век :
Документи от архивите на Цариград и Анкара, София, наука и изкуство, 1975,
5.
384 A. Olesnicki, Mihailo Szilagyi i srpska despotija, Rad 276, Zagreb, 1943, 17.