07.09.2023 Views

Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Od povlašenih Srba do vlaškog jezika 331<br />

zografa koji su radili na ovom području” 1029 istoţne Srbije.<br />

Uz episkopa Melentija, i iguman manastira Vratne Filaret se<br />

javno zalagao za aktivnu nacionalnu politiku na podruţju Timoţke<br />

eparhije. On je u Vesniku Srpske crkve negativno pisao o slikarstvu<br />

Manastirice za koje je smatrao da je „to drljanje – mazanje, postalo u<br />

prošlom veku (XVIII vek – S. G.) ... kad je severoistočni kraj Srbije,<br />

crkvenom upravom bio podčinjen Rimničkom episkopu” (U manastiru<br />

Vratna naŤen je antimis koji je poslao episkop Inokentije iz Rimniţke<br />

episkopije 1722. godine), 1030 odnosno „kad su Vlasi komotno mogli ne<br />

samo svog Sv. Nikodima u pozituri vlauštine namalati u Manastirici,<br />

nego i po svim crkvama, Krajinskog i Crnorečkog okruga, knjige<br />

svoga jezika naturiti da budu dugo vreme svedoci njihove najezde u<br />

srpskoj zemlji s političkim ciljem...” 1031 I sveštenstvo je s razlogom<br />

prihvatilo pravac episkopovog rada, kako u svojoj Besedi kaţe<br />

knjaţevaţki jerej Lazar Petroviš, zato što je Timoţka eparhija „na<br />

tromeĎi triju tuĎih narodnosti, koje teţe i delaju suprotno našem<br />

duhovnom i nacionalnom jedinstvu dakle suprotno našem (srpskom –<br />

S. G.) opstanku”. 1032<br />

To da su Rumuni (Vlasi) „knjige svoga jezika” (rumunskog – S.<br />

G.) naturali „u srpskoj zemlji s politiţkim ciljem” ţista je demagogija<br />

igumana Filareta, jer „stare rumunske liturgijske knjige”, po<br />

mišljenju Tihomira ĐorŤeviša, „nije unela u s.i. Srbiji nekakva<br />

propaganda, već su ona ostatak iz onog doba, kada se nije gledalo<br />

na narodnost, već na hrišćanstvo. Iz ovih knjiga rumunski su<br />

1029 Irena Široviš, Crkva Svetog ArhanĎela Mihaila u Mihajlovcu, u: Sakralna<br />

topografja Negotinske Krajine, priredio Nenad , Negotin 2012, 123124.<br />

1030 Antimis u prevodu sa rumunskog glasi: „Ovaj Boţji antimis kojeg načini<br />

boţjom milošću bez krvi posvećene tajne, blagosloven je darom ţivota svemogućeg<br />

duha, i blagosloven je rukom od Boga ljubljenoga episkopa rimničkog gospodina<br />

Inokentija 7230.” (a~6stâ dÔmn6z66sky antjmisâ pr6kar6l6 sâ sâvêr{aú6<br />

dÔmn6z6êska ~ï fãrâ d6 sénџ6 sfi(n)cita tainã: saÔ sfi(n)citâ kÔ darÔlâ d6 viêcâ<br />

fâkâtorälÔè dÔhã: {i saÔ bl(â)goslovitâ pr(â)n ména äbitoälÔè d6 dÔmn6z6Ô<br />

6pjskopÔl lÔè rimnikÔlÔi k r k inñk6nti7: zsl).<br />

1031 P. Doboljub (iguman Filaret), Srpski odzarci iz rumunske istorije, Vesnik<br />

Srpske crkve I, Beograd 1897, 13.<br />

1032 Lazar R. Petroviš (sveštenik knjaţevaţki), Beseda kojom je jerej Lazar R.<br />

Petroviš pozdravio episkopa timoţkog Gospodina Melentija u crkvi knjaţevaţkoj,<br />

prilikom kanoniţne posete, u: Vesnik Srpske crkve VI, Beograd 1896, 536; Nenad<br />

Makuljeviš, op. cit., 2007, 75.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!