Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
112 <strong>Slavoljub</strong> <strong>Gacović</strong><br />
Veliki migracioni talas Vlaha u pravcu Smederevskog sandţaka<br />
kretao se pedesetih i šezdesetih godina XV veka iz oblasti starog<br />
Vlaha, Podrinja i stare Hercegovine. Prema istraţivanjima Dušanke<br />
Bojanić-Lukaĉ posle zauzeća Braniĉeva od strane Turaka 1467.<br />
godine bilo je popisano stanovništvo. U Braniĉevu (Zviţd, Pek,<br />
Luĉica, Homolje, Ţdrelo, Ravanica i Resava) onda je ţivelo samo 179<br />
vlaških porodica, 394 mada je bilo i onih koji su popisani kao Vlasi<br />
vojnuci 395 u uţoj oblasti Pek, u selima Dragoševac, Dragulovac,<br />
Pobreţe, Gornja Bresnica, Vojilovo, Duboka i Krankovac gde je<br />
zabeleţeno 53 vojnuka, 116 jamaka i jedan lagator. U oblasti Zviţd<br />
registrovano je pet sela (Neresnica, Cerovo, Ševica, Boţane i<br />
Kruševica) u kojima su ţivele 62 porodice Vlaha, dva vojnuka i ĉetiri<br />
jamaka. 396 Sandţak-beg i drugi turski velikodostojnici naseljavali su<br />
Vlahe u opustela sela na svojim hasovima i zeametima, iz kojih se<br />
stanovništvo u strahu od Turaka sklonilo u zbegove ili migriralo u<br />
veku, Radovi knj. LXXIII, Odjeljenje društvenih nauka knj. 22, urednik Desanka<br />
Kovaĉević Kojić, Sarajevo 1983, 135139.<br />
394 Dušanka Bojanić-Lukaĉ, Vlasi u severnoj Srbiji i njihovi prvi kanuni, Beograd,<br />
Istorijski ĉasopis, knj. XVIII, 1971, 256, 263.<br />
395 Istorija naroda Jugoslavije : Od početka XVI do kraja XVIII veka, knj. II,<br />
Beograd, Prosveta, 1960, 75 „U Srbiji je bilo u svim sandţacima u drugoj polovini<br />
XV veka i u prvoj polovini XVI veka mnogo vojnuka. Iako je poreklom vojnučki red<br />
vlaško-stočarski, ipak je u našim zemljama u vojnuĉki red ušao dobar deo sitnih<br />
baštinika. Za neke vojnuke, iako retko, stoji oznaĉeno da su ’bivše spahije’. U Srbiji u<br />
ovo vreme vojnuci nisu bili samo konjušari nego i dţebelije (oklopni konjanici).”<br />
Ovde su Vlasi prikazani kao stoĉari, tj. kao socijalni sloj stanovništva, meĊutim, u<br />
srpskoj istoriografiji nigde nije objašnjeno kako vlasi-stočari postaju vojnuci-oklopni<br />
konjanici. Na koji naĉin su Turci uspeli od stočara napraviti vojnuka-oklopnika?<br />
Ukoliko bismo prihvatili tu soluciju kao sasvim moguću, onda bismo morali da<br />
prihvatimo da je ĉitav jedan staleţ staočara nestao na raĉun formiranja novog staleţa<br />
vojnuka. Moje mišljenje je da Vlasi predstavljaju etniĉku kategoriju stanovništva kao<br />
Srbi, Albanci, Bugari, Latini, Grci itd., meĊu kojima moţemo naći stoĉare,<br />
zemljordnike, vinogradare, rudare, vojnike, trgovce, zidare itd., kao što sam izneo u<br />
svojoj doktorskoj tezi: <strong>Slavoljub</strong> <strong>Gacović</strong>, Romanizacija i romansko stanovništvo<br />
Timočke zone od I do XVI veka, knj. II, Bor, Muzej rudarstva i metalurgije Bor, NVO<br />
Ariadnae filum, 2012, 180300. Uostalom, balkanske Vlahe kao vojnike nalazimo još<br />
u vizantijskoj vojsci pa nije ĉudo da ih kao vojnike nalazimo i u turskoj vojsci.<br />
396 Momĉilo Stojaković, Braničevski tefter: Poimenični popis pokrajine Braničevo<br />
iz 1467. godine, Beograd, Istorijski institut, Zbornik za istoĉnjaĉku istorijsku i<br />
knjiţevnu graĊu, knj. 3, 1987.