07.09.2023 Views

Slavoljub Gacović POREKLO I POSTOJBINA RUMUNA (VLAHA)

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Od povlašenih Srba do vlaškog jezika 305<br />

kazivanju uţitelja Nikole Stojanoviša, doţivljavali kao onostrani<br />

(donji) svet u koji po kazni moraju poši.<br />

Nakon kritika dotadašnjoj organizaciji škola koja je malo šta<br />

uţinila u vezi s utapanjem vlaškog ţivlja u srpstvo, uţitelj Stojanoviš<br />

navodi svoje predloge koji bi uz sveobuhvatnu podršku srpskih vlasti<br />

dali bolje rezultate u brţem i boljem posrbljavanju: „Ja sam sadanjoj<br />

organizaciji škola protivan – kaţe Stojanoviš – a to iz ovih razloga :<br />

1. Što se nije pazilo na narodnost;<br />

2. Što je isti broj godina učenja i vrlo mali za obe narodnosti ;<br />

3. Što su isti predmeti i isti način obučavanja za obe narodnosti” i<br />

nastavlja: „Da bi ovo dokazali i da bi se Vlasi posrbili predloţio<br />

bi ovo:<br />

1. Za izvesno vreme odvojiti organizaciju po narodnosti;<br />

2. Produţiti broj godina;<br />

3. Zavesti prema godinama više razreda;<br />

4. Neke predmete izbaciti;<br />

5. Postaviti više učitelja u jedno selo;<br />

6. Smanjiti broj škola;<br />

7. Zavesti još sada svuda nedeljne škole i<br />

8. Zakonom zabraniti da se vlaški govori bar u zvaničnim<br />

poslovima kao: opštinskim, sreskim i okružnim<br />

kancelarijama; u školi; u crkvi (pri svima drugim poslovima);<br />

u narodnoj vojsci kad je u logorima i t.d.” 964<br />

Uţitelj je, zapravo, naveo sve institucije vlasti preko kojih su se<br />

vršili posrbljavanje i asimilacija Rumuna (Vlaha) istoţne Srbije.<br />

Predlaţe još, pošto su „meĎu Vlasima crkve retke, to neka se i crkveno<br />

pevanje izostane; a neka se obrati više paţnje narodnom pevanju, jer<br />

će ono omekšati srca ovog ţivlja, melanholiju prirodom darovanu”, 965<br />

pa nastavlja: „Ja sam još i za to, da se svuda po vlaškim selima<br />

pošalju po dva i više učitelja kako bi oni više uticali na srbiziranje;<br />

jer, sem škole, bila bi veša komunikacija prosvete, a to pomaţe celom<br />

selu – celome ţivlju. Učitelji stupajući u dodir s Vlasima razgovorom<br />

samim, gonili bi ih da govore sve srpski. Pa i za same uţitelje bolje<br />

je, da su njih više u jednome mestu. Onda se ne bi plašili Jasikova,<br />

964 Srbiziranja i organizacija škola, op. cit., 90.<br />

965 Srbiziranja i organizacija škola, op. cit, 103.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!