Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

capillarity
razdjela. Prema razlici visine dizanja fl uida u dvama
krakovima kapilarimetra, razlici gustoće fl uida i utjecaju
gravitacije, izračunava se adhezijska napetost
(preferencijalna močivost stijene ovisi o adhezijskoj
napetosti koja je funkcija međufazne napetosti).
Glavna ograničenja primjene (nedostaci) kapilarimetrijske
metode su činjenica da se mjerenja izvode
bez ležišne stijene (koja utječe na tip močivosti) i oksidacija
nafte koja se ne može spriječiti; v. wettability
measurement.
capillarity – kapilarnost, kapilarno djelovanje. Pojava
dizanja ili spuštanja površine tekućine u kontaktu
s čvrstim materijalom usljed relativnog uzajamnog
privlačenja molekula tekućine i tekućine i čvrstog tijela.
Djelovanje kojim se neki fl uid (na primjer voda)
diže ili spušta u cjevčicama ili porama i šupljinama
malog promjera usljed površinske napetosti. Sinonim:
capillary action; v. capillary pressure.
capillary – (1) kapilaran. Termin kojim se označavaju
cjevčice, pore ili šupljine s otvorima tako malog
promjera da mogu zadržavati fl uide kapilarnim djelovanjem
(kapilarnošću – v. capillarity). (2) vlasast. U
mineralogiji – termin za označavanje minerala čiji
kristali imaju oblik vlasi ili niti, na primjer milerit (millerite).
capillary action – kapilarno djelovanje, kapilarnost, v.
capillarity.
capillary attraction – kapilarno privlačenje. Sila adhezije
između tekućine i čvrstog tijela koja djeluje kada
postoji kapilarnost, privlačenje površine tekućine
površinom čvrstog tijela. Kapilarno privlačenje ili kapilarnost
(v. capillarity) nepovoljno utječe na iscrpak
nafte iz ležišta budući da dio slojne tekućine prianja
uz površinu svake pore u stijeni. U procesma istiskivanja
nafte otopinama određenih kemikalija snižava
se kapilarno privlačenje i površinaska napetost, što
omogućuje izvlačenje nafte iz pora.
capillary condensation – kapilarna kondenzacija. Formiranje
prstenova pendularne vode (pendular water
rings) oko točaka kontakata sedimentnih zrna i, zatim,
kada prstenovi vode oko susjednih kontakata
postanu dovoljno veliki da se dodiruju, formiranje
funikularne vode (funicular water) koja ispunjava
prostore između zrna stvarajući jedan zatvoreni menisk.
capillary conductivity – kapilarna vodljivost. Sposobnost
nezasićenog tla ili stijene da propušta vodu ili
drugu tekućinu. Kako su velike šupljine između zrna
(pore) djelomično ispunjene zrakom ili drugim plinom,
tekućina se mora gibati duž granica kontakata
čestica tla ili stijene. Kapilarna vodljivost za vodu
se povećava sa sadržajem vlage od nule u potpuno
suhom materijalu do maksimalne vrijednosti koja je
jednaka hidrauličkoj vodljivosti (hydraulic conductivity)
ili koefi cijentu permeabilnosti (permeability
coeffi cient).
capillary end eff ect – rubni (granični) efekt, v. end
eff ect.
capillary fl ow – kapilarno strujanje, v. capillary migration.
capillary forces – kapilarne sile. Sile koje djeluju na
granici razdjela dvaju nemiscibilnih fl uida u porama
stijene. Uzrokuju strujanje fl uida u poroznu stijenu i
kroz nju te zadržavanje fl uida u stijeni; v. gravitational
forces, viscous forces.
128
capillary pressure
capillary fringe – kapilarni obrub (rub). Donji dio zone
aeracije ili prozračne zone (v. zone of aeration) koji
leži neposredno iznad vodnog lica (vodnog zrcala,
v. water table) i u kojem su šupljine (pore) ispunjene
vodom pod tlakom nižim od atmosferskog. Voda
kapilarnog obruba je spojena s vodom koja se nalazi
ispod vodnog lica ali je zadržana iznad njega silama
površinske napetosti. Gornja granica kapilarnog
obruba (sa srednjim pojasom zone aeracije) nije
jasna, ali se katkada arbitrarno defi nira kao nivo na
kojem je 50% šupljina (pora) ispunjeno vodom, Sinonimi:
capillary-moisture zone, zone of capillarity.
capillary interstice – kapilarna šupljina (pora). Šupljina
između zrna (v. interstice) koja je dovoljno malena
za držanje vode silom površinske napetisti na znatnoj
visini iznad slobodne površine vode i istodobno
dovoljno velika da spriječi molekularno privlačenje.
Točna veličina kapilarne šupljine (pore) nije defi nirana;
v. subcapillary interstice, supercapillary interstice.
capillary migration – kapilarna migracija (gibanje,
strujanje). Gibanje (strujanje) vode djelovanjem
kapilarnih sila (djelovanjem pojave kapilarnosti),
uzrokovano silom molekularnog privlačenja između
materijala i vode. Sinonimi: capillary fl ow, capillary
movement.
capillary-moisture zone – kapilarni obrub (rub), v. capillary
fringe.
capillary movement – kapilarno gibanje. (1) Dizanje
vode u podzemnom sloju iznad vodnog lica (vodnog
zrcala – v. water table). (2) v. capillary migration.
capillary number – kapilarni broj. Bezrazmjerni omjer
viskoznih sila (viscous forces) i kapilarnih sila (capillary
forces). Jednak je umnošku brzine strujanja i
viskoznosti podijeljenom međufaznom napetošću
(sustava fl uida voda-nafta ako je istiskivajući fl uid
voda, odnosno otapalo-nafta kod miscibilnog istiskivanja
nafte). Rezidualno zasićenje ležišta naftom
ovisi o vrijednosti kapilarnog broja – što je vrijednost
broja veća (na primjer, smanjivanjem međufazne
napetosti), rezidualno zasićenje je manje.
capillary percolation – kapilarna perkolacija, v. imbibition.
capillary porosity – kapilarna poroznost. Volumen šupljina
(pora) u stijeni ili tlu u kojima se voda zadržava
zbog djelovanja kapilarnih sila.
capillary pressure – kapilarni tlak. Diferencijalni tlak
između dvaju nemiscibilnih fl uida – u poroznoj i propusnoj
sredini diferencijalni tlak između ugljikovodika
(nafte, plina) i vode ili razlika tlaka u nemočećoj
fazi i močećoj fazi na bilo kojem nivou u ležištu ili
razlika tlaka koja postoji u kapilarnom kanalu s obje
strane zakrivljene kontaktne površine koja odjeljuje
tekućinu i plin ili dvije tekućine različitih površinskih
napetosti. Prema tome, kapilarni tlak u naftnom ležištu
(sustav fl uida voda-nafta) defi nira se kao tlak u
naftnoj fazi minus tlak u vodenoj fazi a u plinskom
ležištu (sustav fl uida plin-voda) kao tlak u plinskoj
fazi minus tlak u vodenoj fazi. Kapilarni tlak utječe
na veličinu i distribuciju zasićenja vodom u ležištu,
raste s porastom visine iznad nivoa slobodne vode u
ležištu i zavisi od svojstava ležišnih fl uida i zasićenja
ležišta – radijusa kapilara (zone ležišta s većim porama
i pornim kanalima će imati niži kapilarni tlak,
manje nereducibilno zasićenje vodom i veći porni
volumen zasićen ugljikovodicima), međufazne na-