Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

hydrocarbon resources 409
hydrochloric acid
uzorka stijene, na primjer, jezgre (core). Postupak se
sastoji od vaganja suhog uzorka, uzorka zasićenog
tekućom fazom poznate gustoće i zasićenog uzorka
uronjenog u tekućinu poznate gustoće.
hydrocarbon resources – resursi ugljikovodika. Prema
defi niciji američkog Društva naftnih inženjera (SPE) i
Svjetskih kongresa za naftu (WPC) – volumeni ugljikovodika
unutar poznatih (otkrivenih) akumulacija
koji se klasifi ciraju kao dokazane (proved), vjerojatne
(probable) ili moguće (possible) rezerve na tehničkoj,
fi nancijskoj, ugovornoj ili zakonskoj bazi. Takva defi -
nicija resursa isključuje velike količine ugljikovodika
za klasifi kaciju kao rezervi. Sve dok ne udovolje zahtjevima,
te količine su bez sumnje imovina poduzeća
koja posjeduju koncesije ili zemalja i mogu se
jednog dana odrediti kao rezerve.
hydrocarbons – ugljikovodici. Najjednostavniji organski
spojevi s molekulama u cijelosti građenim samo
od ugljikovih i vodikovih atoma u različitim kombinacijama.
Ugljikovodici se klasifi ciraju u homologne
redove ili nizove čiji pojedini članovi imaju različit
broj atoma ugljika, ali zajedničku opću formulu, jednaku
osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva.
Najuobičajenija podjela ugljikovodika je u tri grupe:
(a) alifatski ugljikovodici (v. aliphatic hydrocarbons),
(b) aliciklički ugljikovodici (v. alicyclic hydrocarbons),
i (c) aromatski ugljikovodici (v. aromatics). Prema
drugim klasifi kacijama, dijele se na dvije skupine
– alifatske ugljikovodike (koji uključuju i cikloalkane
i cikloalkene u zajedničku podskupinu cikličkih alifatskih
ugljikovodika) i aromatske ugljikovodike. S
obzirom na stupanj zasićenosti veza između ugljikovih
atoma, dijele se na zasićene (v. saturated hydrocarbons)
i nezasićene ugljikovodike (v. unsaturated
hydrocarbons), a prema strukturi mogu biti lančasti
(međusobno vezani atomi tvore ravne ili normalne
i razgranate lance) i prstenasti ili ciklički (atomi su
povezani u prstenove). Ugljikovodici mogu biti plinoviti,
tekući ili čvrsti – općenito pravilo je da broj
ugljikovih atoma u spojevima upućuje na njihovo
fi zikalno stanje (ugljikovodici s brojem C-atoma do
uključivo četiri su plinovi, s 5-20 C-atoma su kapljevine
i s više od 20 C-atoma su čvrste tvari. Prema težini
se dijele na lake (light hydrocarbons – metan, etan),
srednje (intermediate hydrocarbons – od propana
do uključivo heksana) i teške (heavy hydrocarbons
– heptan i viši ugljikovodici). Pojam hydrocarbons se
rabi i za sirovu naftu i prirodni plin (može uključivati i
druge spojeve sa sumporom, kisikom i dušikom), pa
se ugljikovodici također mogu klasifi cirati kao nafta
(black oil), hlapljiva nafta (volatile oil), retrogradni
plin (retrograde gas), masni (mokri) plin (wet gas) i
suhi plin (dry gas). Prosječan sadržaj ugljikovodika u
sirovim naftama iznosi oko 70%.
hydrocarbon saturation – zasićenje ugljikovodicima.
Dio pornog prostora (volumena, pore space) ležišta
ispunjen naftom i/ili plinom.
hydrocarbon series – red (niz) ugljikovodika. Grupe
ugljikovodika u kojima pojedini članovi imaju različit
broj ugljikovih atoma, ali zajedničku opću formulu,
jednaku osnovnu strukturu i slična kemijska svojstva
(ponašanje). Redovi ugljikovodika koji su najviše prirodno
zastupljeni u sirovoj nafti i prirodnom plinu su
alkani (parafi ni), izoparafi ni, cikloparafi ni i aromati; v.
hydrocarbons.
hydrocarbons of alkene series – v. alkenes.
hydrocarbons of methane series – v. alkanes.
hydrocarbons of olefi n series – v. alkenes.
hydrocarbons of paraffi n series – v. alkanes.
hydrocarbon solvent – ugljikovodično otapalo. Ugljikovodici
parafi nskog, naftenskog i aromatskog reda
koji normalno ne reagiraju s tvarima s kojima dolaze
u kontakt, niti ih razgrađuju pri umjerenim temperaturama
ili u kontaktu s vodom. Nisu korozivni za
metale.
hydrocarbon-solvent fl ood (fl ooding) – v. hydrocarbon
miscible fl ood.
hydrocarbon-solvent miscible fl ood (fl ooding) – v.
hydrocarbon miscible fl ood
hydrocarbon-solvent slug injection – injektiranje
obroka ugljikovodičnog otapala. Proces povećanja iscrpka
nafte (EOR-proces) u kojem se u naftno ležište
injektira obrok (specifi cirani volumen, slug) ugljikovodičnog
otapala (ugljikovodika koji je miscibilan sa
slojnom naftom – obično propana i/ili butana). Nakon
injektiranog obroka otapala slijedi injektiranje
obroka jeftinijeg plina (ili plina i vode) za potiskivanje
(istiskivanje) otapala i nafte do kraja procesa.
hydrocarbon storage cavern – kaverna za skladištenje
ugljikovodika; kaverna za skladište ugljikovodika, v.
rock cavern, salt cavern, underground natural gas storage
in rock caverns, underground natural gas storage
in salt caverns.
hydrocarbon trap – zamka za ugljikovodike. Podzemna
geološka struktura ležišne stijene s nepropusnom
pokrovnom stijenom (hermetičnim pokrovom) ili
pokrovnom stijenom vrlo niske permeabilnosti (koja
čini vertikalnu ili lateralnu barijeru migraciji ugljikovodika
i tako sprječava njihovo gubljenje iz zamke)
u čijem se pornom prostoru mogu koncentrirati
(akumulirati) i zadržati ugljikovodici (nafta, plina). Za
akumuliranje nafte i plina mora postojati tzv. zatvorenje
zamke (closure – visina između najniže zatvorene
konture zamke i njena vrha) i nepropusni sloj.
Zamke se klasifi ciraju u tri osnovna tipa: (a) strukturne
(v. structural trap) – formirale su se djelovanjem
tektonskih procesa na sedimentne slojeve nakon
njihova taloženja (nabiranjem, rasjedanjem, intruzijom
solnih dijapira); (b) stratigrafske (v. stratigraphic
trap) – formirale su se usljed promjena facijesa oko
porozne, propusne formacije (isklinjenja, lećasta
pješčana tijela okružena nepropusnim šejlom), i (c)
kombinirane (v. combination trap) – formirale su se
usljed strukturnih i stratigrafskih promjena (druge
klasifi kacije razlikuju strukturne, stratigrafske i rasjedne
zamke – v. fault trap). U zamkama može biti jedno
ili više ležišta. U suvremenoj praksi zamke su glavni
objekti geoloških istraživanja iako samo postojanje
zamke (utvrđeno geofi zičkim i geološkim istraživanjem
i bušenjem) ne znači da one istovremeno moraju
sadržavati i komercijalne akumulacije (količine)
nafte i plina. Sinonimi: petroleum trap, trap.
hydrocarbon-water contact – kontakt ugljikovodikvoda,
v. gas-water contact, water-oil contact.
hydrochloric acid – kloridna (klorovodična, solna) kiselina.
Najčešće primjenjivana kiselina za obrade (stimulacije)
slojeva zbog svoje sposobnosti otapanja i
cijene. Uobičajeno se rabi kloridna kiselina 15%-tne
koncentracije (jakosti), ali i većih koncentracija. Sinonim:
muriatic acid.