Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

surface sample
određene veličine. Tipične primjene površinskih
sigurnosnih ventila su: (a) na erupcijskom uređaju
bušotine (između bočnog zasuna i sapnice) – služi
za zatvaranje bušotine ako tlak poraste iznad ili padne
ispod utvrđene sigurnosne vrijednosti. U slučaju
smrzavanja priključnog cjevovoda bušotine ili ako
je ventil na njemu zatvoren, površinski sigurnosni
ventil će zatvoriti bušotinu i spriječiti oštećenje zbog
djelovanja tlaka bušotine na cjevovod (ili drugu površinsku
opremu). U slučaju loma priključnog cjevovoda
sigurnosni ventil će zatvoriti bušotinu zbog
niskog tlaka i tako spriječiti gubitak proizvodnje,
štetu uzrokovanu proizvodnjom i opasnost od požara;
(b) na cjevovodima odvodnog kolektora – služi
za zatvaranje bušotine u slučaju loma priključnog
cjevovoda ili ako su tlak i nivo fl uida u separatoru
veći ili manji od prethodno određenih vrijednosti, i
(c) na usisnom, tlačnom ili mimoilaznom cjevovodu
kompresora – služi za otvaranje mimoilaznog voda
i zatvaranje usisnog i tlačnog voda u slučaju prekomjernog
porasta tlaka i temperature.
surface sample – površinski uzorak, v. separator sample.
surface sampling – površinsko uzorkovanje, uzorkovanje
iz separatora. Uzimanje uzoraka nafte i plina iz separatora
ima svojstveni nedostatak, jer rekombinacija
uzoraka s proizvodnim plinskim faktorom (GOR)
ne daje fl uid s točnim tlakom zasićenja. Naime, tijekom
rane faze iskorištavanja ležišta proizvodni plinski
faktor je manji od početnog faktora otopljenog
plina i rekombinirana naftno-plinska smjesa će imati
tlak zasićenja niži od tlaka zasićenja ležišta (tlaka zasićenja
originalne ležišne nafte), dok je u kasnijoj fazi
proizvodnje obratno, i tlak zasićenja smjese će biti
veći od ležišnog tlaka, što u ležištu nije moguće; v.
subsurface sampling, well conditioning.
surface string – uvodna zaštitna kolona, v. casing
string.
surface tension – površinska napetost. Sila koja djeluje
na granici razdjela tekućine i njene pare ili zraka
okomito duž jedinične duljine na površini tekućine.
Svojstvo koje posjeduje površina tekućine i po
kojem se čini da je prekrivena tankom elastičnom
opnom u stanju napetosti – površinske napetosti.
Analogno svojstvo za sustave nemiscibilnih tekućina
se naziva međufazna napetost (v. interfacial tension).
Ovisi o gustoći nafte (teže nafte obično imaju veću
površinsku napetost), ležišnom tlaku (povećava se
s porastom tlaka), ležišnoj temperaturi (smanjuje se
s porastom temperature) i količini otopljenog plina
(smanjuje se s njenim porastom). Sustavna mjerna
jedinica je N/m (ranija, sada zastarjela jedinica je bila
din/cm koja je ekvivalentna mN/m). Površinska napetost
nafte na granici sa zrakom iznosi od 25 do 35
mN/m, a na granici s vodom od 72 do 76 mN/m a za
slojne vode zbog njihova saliniteta 79 mN/m (za živu
je jednaka 480 mN/m). Mjeri se u laboratoriju standardnim
metodama – tenziometrom, metodom kapi
i drugim metodama. Površinska (i međufazna) napetost
bitno utječe na strujanje nafte u ležištu. Porni
prostor ležišnih stijena se sastoji od kapilara čiji se
presjek kontinuirano mijenja, zbog čega čestice nafte
pri strujanju kroz njih mijenjaju oblik i površinu,
pa se na svladavanje sila površinske napetosti nafte
troši dio ležišne energije (što je površinska napetost
859
surfactant
veća i promjena presjeka pornih kanala izrazitija, to
se troši više energije); v. interfacial tension, interfacial-tension
measurement.
surface-tension additive – aditiv za snižavanje površinske
napetosti, v. surfactant.
surface-tension determination – određivanje površinske
napetosti, v. interfacial-tension measurement.
surface-tension measurement – mjerenje površinske
napetosti, v. interfacial-tension measurement.
surface-tension reducer – aditiv za snižavanje površinske
napetosti, v. surfactant.
surface texture – površinska tekstura zrna. Skup osobitosti
koje karakteriziraju površinu sedimentnih
čestica (sedimentary particles) neovisno o njihovoj
veličini, obliku ili zaobljenosti, na primje, glatkoća,
zagasitost ili strije.
surface velocity – površinska brzina. U seizmologiji –
brzina širenja (rasprostiranja) seizmičkih valova u
površinskom sloju Zemlje; v. surface wave, 1.
surface wash – plošna erozija, v. sheet erosion.
surface water – površinska voda. (1) U hidrologiji –
sve vode na površini Zemlje uključuju slatke i slane
vode, snijeg i led. (2) U oceanologiji – vodena masa
različitog saliniteta i temperature koja se nalazi na
površini oceana i ima debljinu 300 metara ili manje
(tj. prostire se do 300 metara dubine).
surface wave – površinski (površinski seizmički) val, L
val. U seizmologiji – seizmički val (v. seismic wave)
koji se širi (rasprostire, putuje) duž površine Zemlje
ili ispod površine i paralelno s njom. Površinski seizmički
valovi uključuju Rayleighov val (v. Rayleigh
wave), Loveov val (Love wave) i spregnuti val ili C-val
(coupled wave). Zastarjeli sinonimi: circumferential
wave, large wave, long wave. Sinonimi: L wave, seismic
surface wave.
surfactant – površinski aktivna tvar (agens, materijal),
surfaktant. Kemijska tvar (tip kemikalije) građena
od grupa molekula topljivih u vodi i nafti koja se adsorbira
na površini tekućine ili se koncentrira blizu
površine razdjela dviju nemiscibilnih tekućina i ima
sposobnost mijenjanja površinskih i međufaznih
svojstava – snižavanja površinske napetosti tekućina
i međufazne napetosti između dviju tekućina ili
tekućine i čvrstog tijela i kontaktnog kuta između
tekućine i čvrstog tijela (sposobnost mijenjanja karaktera
močivosti). U procesima povećanja iscrpka
nafte (EOR-procesi) najviše se rabe površinski anionaktivne
tvari (anionic surfactants) jer posjeduju
dobra površinski aktivna svojstva (sposobnost snižavanja
međufazne napetosti), relativno su stabilni,
adsorpcija je relativno niska i mogu se proizvesti
ekonomično. Neionogene površinski aktivne tvari
(nonionic surfactants) se prvenstveno rabe kao pomoćne
površinski aktivne tvari (kosurfaktanti) za poboljšavanje
karakteristika sustava površinski aktivne
tvari. Otporniji su na utjecaj vode visokog saliniteta,
ali su im površinski aktivna svojstva (sposobnost
snižavanja međufazne napetosti) lošija. U isplačnoj
tehnologiji surfaktanti se primjenjuju kao aditivi za
razrjeđivanje isplake i smanjivanje gubljenja vode
(vodene faze) te (najčešće) kao emulgatori. Međutim,
obično nisu ekonomski konkurentni drugim
razrjeđivačima za rutinske obrade bušaćih isplaka
(većina surfaktanata je skuplja od drugih agensa
za razrjeđivanje). Također je problematična njihova