Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

drilling-in fl uid 258
drilling mud
šenja do krovine produktivnog (naftonosnog ili plinonosnog)
sloja i ugradnja kolone zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone, casing) i nastavak bušenja produktivnog
sloja. Sinonim: drilling into.
drilling-in fl uid – isplačni fl uid za bušenje produktivne
formacije. Isplačni bušaći fl uid posebnih svojstava
koji je pripremljen po takvoj recepturi da je oštećenje
formacije svedeno na minimum. Prije ulaska dlijeta
u produktivnu formaciju, ukupni volumen isplake
u dotadašnjoj cirkulaciji se zamijeni tim fl uidom.
Sinonim: drill-in fl uid.
drilling into – bušenje produktivnog sloja, v. drilling in.
drilling island – bušaći otok. Umjetni otok izgrađen u
plitkoj vodi (dubine između 3 i 15 metara ili 10 do 50
stopa) koji služi kao temelj za izradu bušotina. Ledeni
otok (ice island) primjenjuje se u vodama Arktika.
drilling jar – bušaće škare (udarne škare, škare-udarač).
U procesu bušenja – alatka koja se rabi za izazivanje
jakih udaraca u smjeru prema gore za oslobađanje
zaglavljene cijevi (stuck pipe) u kanalu bušotine. Sastoje
se od vretena (mandrel) koje klizi u kućištu škara
(sleeve) s čekićastim krajem. Konstrukcijski mogu
biti mehaničke (mechanical jar), hidrauličke (hydraulic
jar, oil jar) i hidromehaničke (hydromechanical jar).
Bušaće škare se mogu spustiti u bušotinu s kolonom
bušaćih alatki (bušaćom kolonom, drillstring). Mogu
se također primijeniti za oslobađanje bušaćeg dlijeta
koje se zaglavilo (stuck bit) u suženom kanalu
bušotine ili u njegovu urušenom dijelu ili u bušaćem
mulju.
drilling journal – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s
log.
drilling line – bušaće uže, v. drilling cable.
drilling liner – bušaći lajner. U procesu bušenja – tip
lajnera (zaštitne kolone – v. liner, 1.) bušotine koji
ima isti zadatak kao tehnička zaštitna kolona (intermediate
casing) – za izolaciju zona gubljenja bušaće
isplake (lost circulation zones), vodonosnih (water-bearing
zones) i plinonosnih zona (gas-bearing zones) i
zona s anomalno visokim slojnim tlakom (abnormal
high-pressure zones) u bušotini kako bi se moglo nastaviti
bušenje. Primjenjuje se pri bušenju tvrdih stijena.
Lajner se ne ugrađuju u bušotinu do površine
(do njena ušća), za razliku od kolone zaštitnih cijevi
(zaštitne kolone, casing string); v. liner, 1.
drilling log – (1) dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s log.
(2) dijagram karotaže brzine bušenja (mehaničke karotaže),
v. drilling-time log.
drilling log-book – dnevnik (žurnal) bušenja, v. driller’s
log.
drilling mast – bušaći jarbol. Tip prenosivog bušaćeg
tornja koji se sastoji od dviju paralelnih nogu, za razliku
od konvencionalnog bušaćeg tornja u obliku
piramide s četiri noge. U uspravnom položaju se
održava nategnutim užetima i mehanički se postavlja
kao cjelina, za razliku od standardnog bušaćeg
tornja koji se za postavljanje u radni položaj (položaj
za bušenje) mora montirati dio po dio. Bušaći jarboli
se obično primjenjuju za plitko bušenje i remont bušotina.
Savršeniji tip bušaćeg jarbola postrojenja za
duboko bušenje ima osnovicu koja je integralni dio
jarbola. Sinonim: boring mast, mast.
drilling mud – bušaća isplaka, isplaka za bušenje. Tekući
bušaći fl uid (specijalna, prema pažljivoj recepturi
pripremljena, mješavina bentonitske gline, vode,
kemijskih aditiva i materijala za povećavanje njene
gustoće u obliku teške suspenzije – katkada se priprema
u ulju ili nafti umjesto u vodi) koji se kontinuirano
pumpa u bušotinu kroz kolonu bušaćih šipki i
mlaznice bušaćeg dlijeta, cirkulira u kanalu bušotine
u pocesu bušenja i vraća se kroz prstenasti prostor
bušotine između kolone bušaćih šipki i stijenke
kanala bušotine na površinu gdje se pročišćava od
čestica izbušenih stijena (bušaćeg mulja) i ponovno
pumpa u bušotinu.
Zadatak bušaće isplake u procesu bušenja je: (a)
hlađenje i podmazivanje bušaćeg dlijeta i kolone
bušaćih šipki (svojstvo podmazivanja se obično
postiže dodavanjem isplaci bentonita, ulja, grafi ta i
raznih emulgatora); (b) uklanjanje čestica i krhotina
probušenih (izbušenih) stijena s dna bušotine i njihovo
iznošenje na površinu (za efi kasno ispiranje,
odnosno čišćenje dna bušotine bitna svojstva bušaće
isplake su njena gustoća i viskoznost te brzina
cirkulacije); (c) formiranje nepropusne isplačne obloge
(kore, »kolača«) na stijenki kanala bušotine (to
svojstvo isplake se postiže dodavanjem bentonita i
njenom kemijskom obradom kako bi se poboljšala
defl okulacija i distribucija čvrstih čestica – također se
mogu dodavati škrob i drugi aditivi za sprječavanje
gubljenja baznog fl uida); (d) sprječavanje drobljenja
i urušavanja stijenke kanala bušotine (potpora stabilnosti
formacije); (e) kontrola tlaka u kanalu bušotine,
odnosno tlaka fl uida u podzemlju i održavanje
protutlaka (hidrostatičkog tlaka u kanalu bušotine
težinom stupca) na bušene slojeve kako ne bi došlo
do pritjecanja stranih fl uida u kanal bušotine ili
erupcije (za tu svrhu je potrebno neznatno povećati
gustoću isplake dodavanjem barita i time povećati
tlak njena stupca u kanalu bušotine iznad hidrostatičkog
tlaka – za sigurno bušenje u praksi je obično
dovoljan pretičak tlaka stupca isplake od 7 do 14 bar
ili 100 do 200 psi); (f) smanjenje na minimum oštećenja
formacije (nepovoljnih utjecaja na formaciju),
odnosno zaštita produktivnosti formacije; (g) pomoć
pri procjeni formacije – osiguranje maksimalne
količine podataka o bušenim formacijama (isplaka
mora posjedovati svojstva koja će pomoći izvođenju
kvalitetne karotaže, na primjer, povećavanjem
viskoznosti isplake dobiju se kvalitetnije krhotine
izbušenih stijena za analize, smanjivanjem brzine
fi ltracije minimizira se prodor isplačnog fl uida u formaciju,
povećanjem debljine isplačne obloge teže
se dobiju informacije iz bočnih jezgara, prodorom
vode i nafte u formaciju mijenja se njena električna
otpornost); (h) održavanje čestica izbušenog stijenskog
materijala i materijala za otežavanje (oteživača)
isplake u stanju suspenzije u slučaju kada dođe do
prekida cirkulacije isplake (ovisi o čvrstoći gela); (i)
održavanje minimalnog sadržaja pijeska u isplaci na
usisu isplačne pumpe (najviše 2%); (j) podupiranje
dijela težine kolone bušaćih alatki (bušaće kolone) i
kolone zaštitnih cijevi (zaštitne kolone – isplaka povećane
gustoće (relativne) gustoće znatno smanjuje
ukupnu težinu koju mora izdržati površinska bušaća
oprema); (k) prijenos hidrauličke snage na bušaće
dlijeto i povećavanje brzine bušenja, i (l) smanjenje
na minimum opasnosti od zaglavljivanja bušaćih
šipki u kanalu bušotine.
Bušaće isplake se dijele na četiri osnovna tipa: (a) ispla