10.12.2012 Views

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

carbonate reservoir models<br />

također biti mješovita po sastavu (omjeru udjela<br />

kalcita i dolomita). Prema postanku, karbonatne stijene<br />

mogu biti kemogene, organogene i klastične.<br />

Oko četvrtine sedimentnih stijena na svijetu pripada<br />

karbonatnim stijenama. Vapnenci i dolomiti<br />

su često ležišne stijene za ugljikovodike (obično s<br />

pukotinskom poroznošću). U naftnoj praksi je uobičajeno<br />

karbonatnom stijenom nazivati vapnenac<br />

(v. limestone) i dolomit (v. dolomite, 2); v. calcareous<br />

rock, carbonate.<br />

carbonate reservoir models – modeli karbonatnih<br />

ležišta. Modeli koji opisuju geometriju i petrofi zikalna<br />

svojstva karbonatnih ležišta kombiniranjem<br />

sedimentacijskih i dijagenetskih opisa, geoloških<br />

modela, analiza sklopa (građe) stijena i petrofi zikalnih<br />

svojstava stijena. Postoje četiri tipa modela<br />

karbonatnih ležišta: (a) model ležišta s uzlaznim<br />

oplićivanjem (s oplićivanjem prema gore – v. upward<br />

shoaling reservoir model); (b) potplimno-natplimni<br />

(suptidalno-supratidalni) model ležišta (v. subtidalsupratidal<br />

reservoir model); (c) model krškog ležišta s<br />

urušavanjem (v. karst-collapse reservoir model), i (d)<br />

geološki model grebenskog ležišta (v. geological reef<br />

reservoir model).<br />

carbonation – (1) karbonatizacija. U geologiji – proces<br />

kemijskog trošenja (raspadanja) u kojem dolazi do<br />

transformacije minerala koji sadrže kalcij, magnezij,<br />

kalij, natrij i željezo u karbonate ili bikarbonate tih<br />

metala djelovanjem voda s otopljenim ugljik-dioksidom<br />

(tj. djelovanjem slabe otopine karbonske ili<br />

ugljične kiseline). Sinonim: carbonatization. (2) karbonizacija.<br />

Uvođenje ugljik-dioksida u fl uid, obogaćivanje<br />

fl uida ugljik-dioksidom, otapanje ugljik-dioksida<br />

u fl uidu pod tlakom.<br />

carbonatite – karbonatit. Karbonatna stijena magmatskog<br />

podrijetla, obično popratna s kimberlitima i alkalijskim<br />

stijenama. Postanak karbonatita je sporan<br />

i objašnjava se različito – postanak od magmatskih<br />

taljevina, toka čvrste tvari, hidrotermalnih otopina<br />

ili prijenosom plina. Karbonatiti mogu biti kalcitni ili<br />

dolomitni.<br />

carbonatization – (1) karbonatizacija. Uvođenje karbonata<br />

(obogaćivanje karbonatima) ili zamjena karbonatima.<br />

(2) v. carbonation.<br />

carbon clock – ugljikov sat. U geologiji – popularni i<br />

često primjenjivani sinonim termina ugljik-14 (radiougljik,<br />

radio-karbon – v. carbon-14) koji se primjenjuje<br />

za određivanje starosti stijena radiometrijskim<br />

metodama; v. carbon-14 age, carbon-14 dating.<br />

carbon dating – određivanje starosti radiougljikovom<br />

metodom, v. carbon-14 dating.<br />

carbon dioxide – ugljik-dioksid, ugljikov (ugljični) dioksid,<br />

ugljik (IV)-oksid. Plin bez boje, okusa i mirisa.<br />

Topljiv je u vodi, etanolu i acetonu. Kemijski je nereaktivan<br />

i ne podržava gorenje. Gušći je oko 1,5<br />

puta od zraka (pri standardnom tlaku i temperaturi).<br />

Primjenjuje se u tehnologiji povećanja iscrpka nafte<br />

injektiranjem u ležište (v. carbon-dioxide fl ood).<br />

carbon-dioxide augmented waterfl ood (waterfl ooding)<br />

– istiskivanje nafte (zavodnjavanje) karboniziranom<br />

vodom, v. carbonated waterfl ood.<br />

carbon-dioxide cyclic stimulation – ciklička obrada<br />

(stimulacija) ugljik-dioksidom, obrada (stimulacija) cikličkim<br />

injektiranjem ugljik-dioksida, v. cyclic carbondioxide<br />

stimulation.<br />

132<br />

carbon–dioxide gas drive<br />

carbon-dioxide displacement – istiskivanje nafte<br />

ugljik-dioksidom, v. carbon-dioxide fl ood.<br />

carbon-dioxide drive (of oil) – istiskivanje nafte ugljikdioksidom,<br />

v. carbon-dioxide fl ood.<br />

carbon-dioxide fl ood (fl ooding) – istiskivanje nafte<br />

ugljik-dioksidom. Metoda povećanja iscrpka nafte<br />

iz skupine tzv. plinskih EOR-metoda (metoda povećanja<br />

iscrpka) kojom se u naftno ležište injektira<br />

plinoviti ugljik-dioksid. Mehanizam istiskivanja nafte<br />

uključuje kombinirano djelovanje nekoliko procesa<br />

u ležištu – smanjenje viskoznosti nafte i povećanje<br />

viskoznosti vode (čime se smanjuje koefi cijent pokretljivosti<br />

sustava fl uida voda-nafta na povoljniju<br />

vrijednost), smanjenje gustoće nafte, bubrenje nafte<br />

u ležištu (čime se smanjuje rezidualno zasićenje<br />

naftom, odnosno povećava iscrpak, budući da je<br />

za dano zasićenje naftom njen volumen u ležištu,<br />

izražen pri standardnim uvjetima, manji nego što<br />

bi bio volumen rezidualne nafte bez otopljenog<br />

ugljik-dioksida), kiselinsko djelovanje na ležišnu<br />

stijenu (ugljik-dioksid u vodi stvara karbonsku kiselinu,<br />

koja otapa kalcijski i magnezijski karbonat i<br />

tako povećava permeabilnost karbonatnih ležišnih<br />

stijena), sprečavanje bubrenja glina (i time blokade<br />

pora) i razvijanje miscibilnosti sa slojnom naftom<br />

(mehanizmom vaporizacije višestrukim kontaktima<br />

s naftom – dubina ekstrakcije komponenata iz slojne<br />

nafte ugljik-dioksidom je mnogo veća od drugih<br />

vrsta plinova pa je i tlak miscibilnosti u tom procesu<br />

niži). Ostale prednosti ugljik-dioksida kao istiskivajućeg<br />

agensa su laka regeneracija miscibilnosti u slučaju<br />

njena gubitka u ležištu i sposobnost miješanja<br />

sa slojnom naftom iz koje su iscrpljene komponente<br />

etan, propan i butan.<br />

Nedostaci primjene ugljik-dioksida su njegovi izvori,<br />

koji često nisu lako dostupni (prirodni u ležištima ili<br />

industrijski kao otpadni produkt raznih procesa), pa<br />

je njegov transport skup, povećana korozija površinske<br />

i dubinske opreme (zahtijeva upotrebu kvalitetnijih,<br />

skupljih materijala), eventualna nužnost<br />

izgradnje skupog postrojenja za izdvajanje ugljikdioksida<br />

iz proizvedenog naftnog plina i njegovo<br />

recikliranje, opasnost od gravitacijske segregacije (i<br />

nižeg koefi cijenta obuhvata ležišta kao posljedice) i<br />

velika potrošnja za istiskivanje (od 900 do 1.800 kubičnih<br />

metara ugljik-dioksida po jednom kubičnom<br />

metru proizvedene nafte). Uobičajena pogonska<br />

tehnologija procesa istiskivanja nafte se sastoji od<br />

uspostavljanja ležišnog tlaka na razinu minimalnog<br />

tlaka miscibinosti (ako je tlak pao tijekom primarne<br />

faze razrade i, eventualno, faze zavodnjavanja)<br />

injektiranjem vode, injektiranja početnog obroka<br />

ugljik-dioksida i naizmjeničnog injektiranja obroka<br />

vode i ugljik-dioksida. U završnoj fazi procesa injektira<br />

se samo voda. Istiskivanje nafte ugljik-dioksidom<br />

može biti miscibino i nemiscibilno (katkada<br />

se u literaturi spominje i pojam blisko miscibilno<br />

ili parcijalno miscibilno – v. partially miscible drive).<br />

Sinonimi: carbon-dioxide displacement, carbon-dioxide<br />

drive (of oil), carbon-dioxide gas drive, oil displacement<br />

by carbon dioxide, oil recovery by carbon<br />

dioxide displacement, oil recovery by carbon–dioxide<br />

fl ood.<br />

carbon–dioxide gas drive – istiskivanje nafte ugljik-dioksidom,<br />

v. carbon–dioxide fl ood.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!