Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

common-depth-point stack
(osigurava) višekratno podzemno prekrivanje kako
bi se dobili refl eksi od zajedničke dubinske točke (v.
common depth point).
common-depth-point stack – zbroj seizmičkih trasa s
istom zajedničkom dubinskom točkom. Metoda seizmičkog
istraživanja (seismic exploration) u kojoj se
dobije suma svih trasa registriranih iz iste dubinske
točke (common-depth point) na različitim razmacima
između izvora i detektora. Prije sumiranja se u signale
trasa uvode statičke i dinamičke korekcije. Sumiranjem
se eliminiraju slučajne smetnje i pojačavaju
slabi refl eksi.
common feldspar – ortoklas, v. orthoclase, 1.
common mica – muskovit, v. muscovite.
common midpoint, common-midpoint (CMP) – zajednička
središnja točka. U seizmičkoj prospekciji –
središnja točka između izvora i detektora (prijamnika),
točka na profi lu na polovici razmaka svake od
kombinacija izvor-detektor; v. common depth point.
common pool – kontinuirano ležište, v. common reservoir.
common pyrites – pirit, v. pyrites.
common refl ection point – zajednička dubinska točka,
v. common depth point.
common refl ector point – zajednička dubinska točka,
v. common depth point.
common reservoir – kontinuirano ležište. Kontinuirano
naftno i/ili plinsko ležište s jedinstvenim tlačnim
sustavom i jednim kontaktom fl uida (plin-nafta, plinvoda
i/ili voda-nafta). Sinonim: common pool.
compact – (1) kompaktan, gust, zbijen. U petrologiji i
geologiji – (a) Termin koji označava svaku stijenu ili
tlo s gustom ili čvrstom teksturom i s česticama pakiranim
tako gusto da se između njih nalaze tek mali
slobodni prostori. (b) Termin koji opisuje gustozrnastu
stijenu čije se komponentne čestice ili kristali ne
mogu raspoznati golim okom. (c) Termin za označavanje
fi no teksturirane stijene s malom poroznošću
matriksa. (2) uložak volframova karbida. Uložak karbida
volframa (tungsten carbide) konusnog ili sferičnog
oblika koji se hladno upreša u rupice na plohi žrvanjskog
bušaćeg dlijeta
compaction – (1) kompaktnost, zbijenost. Smanjenje
ukupnog volumena ili debljine tijela fi nozrnastog
sedimenta ili smanjenje pornog prostora unutar takvog
tijela s istiskivanjem porne (intersticijalne) vode
iz njih zbog djelovanja tlaka uzrokovanog povećanjem
težine iznad zaliježućih (pokrovnih) naslaga
(materijala koji se kontinuirano taloži) ili zbog tlaka
uvjetovanog pokretima unutar Zemljine kore. Proces
kompakcije ili zbijanja stijena (sedimenata) smanjuje
njihovu poroznost i permeabilnost uzrokujući: (a)
rotaciju sedimentnih zrna (čestica) i njihovu preraspodjelu
u gušće (zbijenije) pakiranje; (b) plastičnu
deformaciju rastezljivih zrna koja teku u susjedne
pore i porne kanale; (c) lomljenje i drobljenje krtih
zrna, i (d) otapanje pod tlakom. Stijene s mehanički
labilnim zrnima (glineni klasti, fragmenti alteriranih
stijena, fi ni fosili) vjerojatno će pretrpjeti redukciju
poroznosti i permeabilnosti. Krta zrna će pretrpjeti
lomljenje, mrvljenje ili gnječenje (u slučaju poroznih
zrna i nekih fosila). Stijene čiji je skelet izgrađen od
čvrstih minerala (na primjer, kvarca) pretrpjet će tek
neznatnu redukciju poroznosti i permeabilnosti tijekom
kompakcije rotacijom i preraspodjelom zrna u
170
compaction drive
gušće pakiranje. Iako kompakcija utječe na sve tipove
sedimenata, najveće promjene se zbivaju u fi nozrnastim
sedimentima, na primjer, poput silta i gline;
v. diff erential compaction. (2) kompakcija, zbijanje. (a)
Proces pri kojem se fi nozrnasti sediment pretvara u
konsolidiranu (cementiranu) stijenu, na primjer, litifi -
kacija gline i njena transformacija u šejl. (b) U pedologiji
– svaki proces u kojem masa tla gubi porni prostor,
tj. u kojem se smanjuje poroznost tla, i postaje
gušća (na primjer, opterećivanjem iznad zaliježućih
ili pokrovnih stijena ili isušivanjem), što povećava
nosivu sposobnost (kapacitet) i opću stabilnost tla u
gradnji, odnosno smanjuje sklonost tla slijeganju ili
deformaciji pod utjecajem (djelovanjem) oprterećenja.
(c) Zgušnjivanje tla mehaničkim metodama – valjanjem,
nabijanjem ili vibriranjem; v. consolidation.
compaction drive – režim kompakcije. Tip režima iskorištavanja
ležišta uzrokovan kompakcijom (zbijanjem)
ležišne stijene usljed pada tlaka koja djeluje tako da
istiskuje fl uide iz ležišne stijene zbog dinamičke redukcije
njena pornog volumena. Režim kompakcije
obično postoji u nekonsolidiranim formacijama i počinje
djelovati tek kada ležišni tlak usljed proizvodnje
padne ispod određene vrijednosti (tzv. «tlaka
praga», threshold pressure). Tlak pokrovnih naslaga
je jednak kombiniranoj težini iznad zaleglih stijena
i fl uida i u većini sedimentacijskih bazena gradijent
tlaka pokrovnih slojeva iznosi 0,23 bar/m dubine (1
psi/ft). Dio težine tog pokrova preuzimaju čvrsti materijal
stijene (zrna, matriks, skelet) ležišne stijene, a
dio fl uidi u njenom pornom prostoru. U područjima
s normalnim tlakom gradijenti tlaka fl uida variraju
između 0,1 i 0,107 bar/m dubine (0,433 i 0,465 psi/ft)
pa će, prema tome, tlak na zrna (matriks) normalno
rasti približnom brzinom od 0,124 do 0,129 bar/m
dubine (0,54 do 0,56 psi/ft). S proizvodnjom se u ležištu
smanjuje tlak pornih fl uida, pa matriks ležišne
stijene preuzima sve veći dio težine pokrovnih naslaga
budući da tlak pornih fl uida više nije u stanju podupirati
tu težinu i, budući da je ležišna stijena stlačiva,
dolazi do kompakcije (zbijanja) njenog matriksa
koja uzrokuje smanjivanje pornog volumena (posljedica
je mala kontrakcija pornog volumena koja
iznosi svega 0,0001 volumena za 1 bar pada tlaka,
na primjer, pad tlaka u ležištu za 100 bar uzrokovat
će smanjenje njegova pornog volumena za 1%). Ako
je ležišna stijena proslojena šejlom, voda u njemu će
kompakcijom stijene biti injektirana u pore naftonosnog
pješčenjaka i tako će istisnuti znatnu količinu
nafte prema proizvodnim bušotinama.
Stupanj kompakcije ležišne stijene je određen kompresibilnošću
njenih pora koja je za većinu ležišta
mala i ostaje konstantna tijekom iskorištavanja, pa u
takvom slučaju režim kompakcije ima tek neznatan
utjecaj na povećanje iscrpka nafte. Međutim, režim
kompakcije je znatan izvor prirodne energije u ležištima
u kojima je kompresibilnost (stlačivost) stijene
i pornog volumena velika (što je slučaj u plitkim
ležištima) i može u nekim ležištima ugljikovodika
biti važan režim iskorištavanja (u literaturi se navodi
primjer jednog naftnog polja u Venezueli gdje je
udjel režima kompakcije u ukupnom iscrpku nafte
bio veći od 50%). Iako kompakcija doprinosi iscrpku,
ona može uzrokovati stanoviti gubitak permeabilnosti
ležišta, a u ekstremnom slučaju može dovesti do