Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

pour point
pour point – temperatura (točka) stinjavanja, stinište,
granica tečenja. Najniža temperatura pri kojoj će nafta
ili naftni produkti još slobodno strujati, odnosno
temperatura pri kojoj prestaju strujati i počinju se
stinjavati (skrućivati). Stinište sirove nafte, jedna od
njenih karakteristika koja se navodi u izvještajima
o analizama nafte, indikacija je sadržaja parafi na u
nafti – što je temperatura stiništa viša, nafta sadrži
više parafi na. Pri niskim temperaturama parafi n se
u sirovoj nafti počinje skrućivati tako da pumpanje
i transport nafte cjevovodima mogu postati nemogući.
Zbog toga je potrebno znati točnu temperaturu
stinjavanja svake nafte. Stinište se može sniziti
zagrijavanjem nafte, a nafte s vrlo visokim stiništem
se moraju skladištiti u grijanim rezervoarima i tankerima
da bi ostale u tekućem stanju u područjima
s nižom temperaturom. Temperature stinjavanja sirovih
nafti se kreću od –60 °C do +40 °C. Sinonim:
pour-point temperature.
pour-point additive – aditiv za snižavanje stiništa (temperature
stinjavanja), v. pour-point depressant.
pour-point depressant – aditiv za snižavanje stiništa
(temperature stinjavanja). Aditiv (kemijski agens)
koji se dodaje sirovoj nafti kako bi se snizilo njeno
stinište (temperatura pri kojoj dolazi do skrućivanja
parafi na u parafi nskim ili parafi nom bogatim sirovim
naftama) da bi nafta mogla strujati pri niskim temperaturama.
Primjenjuje se za povećavanje proizvodnje
bušotina i strujanja u cjevovodima. Sinonim: pourpoint
additive; v. fl ow improver.
pour-point temperature – temperatura (točka) stinjavanja,
stinište, granica tečenja, v. pour point.
power oil – pogonska nafta. Pročišćena i stlačena sirova
nafta koja se rabi za pogon hidrauličke dubinske
pumpe.
power rig – mehaničko bušaće postrojenje (uređaj), bušaće
postrojenje (uređaj) s mehaničkim pogonom, v.
mechanical-drive rig.
power rod tongs – automatski ključ (kliješta) za klipne
(pumpne) šipke. Pneumatski ili hidraulički ključ (kliješta)
za klipne (pumpne) šipke dubinske naftne
pumpe.
power slips – automatski klinovi za držanje bušaće kolone,
v. automatic slips.
power swivel – pogonska rotacijska glava. U tehnici bušenja
– tip pogonske rotacijske glave kod bušaćeg
postrojenja s vršnim pogonom (top- drive swivel)
koja je obješena o pokretni koloturnik, kuku i elevator
(stremene elevatora) i u sebi ima električni, pneumatski
ili hidraulički motor za pokretanje (rotaciju)
kolone bušaćih alatki ispod sebe. Eliminira klasični
vrtaći stol (rotor, rotary table) i radnu šipku (kelly) i
omogućuje bušenje duljom kolonom šipki prije produljivanja
kolone. Kolona bušaćih alatki se produljuje
na način da se nova bušaća šipka uvrne u glavu, dok
se bušaća se kolona drži klinovima. Primjenjuje se kada
je vrijeme rada bušaćeg postrojenja vrlo skupo i rabi se
za rotaciju bušaće kolone tijekom remontnih operacija
i za bušenje cementa, kanala bušotina malog promjera
i jezgara te za glodanje i rezanje cijevi.
power tongs – automatski ključ (kliješta) za cijevi. U
procesu bušenja – mehanička pneumatska ili hidraulička
kliješta (air powered tongs, hydraulic powered
tongs) koja su obješena o žičano uže na radnoj
platformi (podištu) bušaćeg postrojenja (drill fl oor) i
651
Precambrian W
služe za zahvaćanje i spajanje ili otpajanje bušaćih
šipki (drillpipes), zaštitnih cijevi (casing) i uzlaznih cijevi
(tubing). Većina automatskih ključeva zahtijeva
držanje cijevi pri navrtanju i odvrtanju, neki mogu
biti kombinirani i za držanje i za zakretanje cijevi, a
neki imaju automatsko podešavanje specifi ciranog
zakretnog momenta (automatic torque adjustment)
pri navrtanju; v. tongs.
pozzolan, pozzolana, pozzuolana – pucolan. Kremenasti
materijal, poput dijatomejske zemlje (diatomaceous
earth), opalnog čerta (opaline chert) i nekih
tufova (tuff s), koji se može fi no mljeti i miješati s portland-cementom.
Dobiveni pucolanski portland-cementi
(portland-pozzolan cements) su visoko otporni
na prodiranje i koroziju betona slanom vodom. Termin
se također piše u oblicima: puzzolan, puzzolano,
puzzuolana, puzzuolane.
prealpine facies – predalpski (predalpinski) facijes. Geosinklinalni
facijesi (geosynclinal facies), karakterizirani
neritičkim uvjetima s debelim sedimentima vapnenca
(limestone deposits) i grubog terigenog materijala
(coarse terrigenous material), koji sliče epikontinentalnim
platformskim sedimentima (epicontinental
platform sediments). Obično su pokriveni fl išem (kao
u alpskom području).
Precambrian, Pre-Cambrian – pretkambrij, prekambrij.
Era geološkog vremena od početka Zemlje do
početka paleozoika, ukupno geološko vrijeme i njemu
odgovarajuće stijene prije početka paleozoika ili
paleozojske ere (v. Paleozoic), odnosno fanerozoika
ili fanerozojskog eona (v. Phanerozoic). Pretkambrij
je vrijeme formiranja Zemlje kao planetarnog tijela
(transformacije Zemlje iz mrtve planete u živu), uključujući
litosferu, hidrosferu i atmosferu i pojavu biosfere.
Obuhvaća oko 90% ukupnog geološkog vremena
i vremenski raspon (kako se procjenjuje i prema
raznim izvorima) od prije 3.800 do 570 (ili 4.600 do
560 ili 4.600 do 570 ili 4.500 do 570 ili 4.500 do 544)
milijuna godina i najstariji je dosad defi nirani interval
geološke povijesti Zemlje. Postoji nekoliko različitih
sustava (shema) podjele pretkambrija, pri čemu se u
svim podjelama kao kriterij primjenjuje postojanje ili
nepostojanje dokaza postojanju života: (a) na arhaik
(Archean) i proterozoik (Proterozoic); (b) na proterozoik,
arheozoik (Archeozoic) i azoic (Azoic) – danas
su termini arheozoik i azoik zamijenjeni terminom
arhaik i hadej (Hadean), a u najnovije vrijeme se rabi
termin priskoan (Priscoan) za označavanje razdoblja
u kojem se još formirala Zemljina geosfera i nije postojao
život. Te tri ere (priskoan, arhaik, proterozoik)
danas su nazvane eonima (i time je napušten stari
termin pretkambrij) iako Američko geološko društvo
(Geological Society of America) i Međunarodna
komisija za stratigrafi ju (International Commission on
Stratigraphy) ignoriraju termin priskoan; (c) na arhaik,
proterozoik i priskoan (Priscoan); (d) na pretkambrij
W, X, Y i Z – podjela Geološke službe SAD (U.S.
Geological Survey), ili (e) na 8 era – Sinian (kasni proterozoik),
Riphean (srednji proterozoik), Animikean,
Huronian, Randian, Swazian, Izuan i Hadean.
Precambrian W – pretkambrij (prekambrij) W. Prema
četverodijelnoj, čisto vremenskoj (starosnoj), podjeli
pretkambrija (v. Precambrian) Geološke službe SAD
(U.S. Geological Survey) – vremenski interval pretkambrija
koji je trajao od njegova početka do prije