Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

coarse sand
coarse sand – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrnasti)
pijesak. (1) Pijesak s promjerom čestica od 0,5 do
1 mm (od 500 do 1000 mikrometara); v. fi ne sand,
medium sand, very coarse sand, very fi ne sand. (2)
Rastresiti agregat koji se sastoji od grubih (krupnih)
pješčanih čestica. (3) Tehnički termin za označavanje
čestica pijeska promjera od 2 mm (čestice koje se
zadržavaju na situ No. 10 po američkom standardu)
do 4,76 mm (čestice koje prolaze kroz sito No. 10 po
američkom standardu).
coarse silt – grubi (krupni, grubozrnasti, krupnozrnasti)
silt (alevrit). Silt (alevrit) s česticama promjera u rasponu
od 1 / 32 do 1 / 16 mm (između 31 i 62 mikrometra)
– u V. Britaniji su granice veličine čestica defi nirane
od 1 / 20 i 1 / 10 mm. Termin također označava rastresiti
agregat silta koji se sastoji od grubih (krupnih) čestica;
v. fi ne silt, medium silt, very fi ne silt.
coast – obala, obalni pojas. (1) Pojas kopna neodređene
širine (katkada može biti mnogo kilometara) koji se
proteže prema kopnu od linije oseke do prve velike
promjene (pregiba) reljefa. (2) Dio teritorija koji leži
uz obalu – uključujući cijelu obalnu ravnicu (v. coastal
plain).
coastal – obalni. Koji se odnosi na obalu, okružuje
obalu ili je smješten na obali ili blizu nje, na primjer,
obalne vode (coastal waters) ili obalna nizina (coastal
lowland).
coastal beach – žal, plaža. Žal (plaža) koji se proteže
duž obale i građen je od dobro sortiranih sedimenata
(uglavnom veličine pijeska). Karakterističan je za
područja sa širokim šelfom.
coastal energy – obalna energija. U geologiji – ukupna
energija, uključujući energiju vjetra, valova, struja i
plima, koja se ispoljava duž obalne zone. Za većinu
obala je dominantna energija valova (v. wave energy).
coastal onlap – transgresivno prekrivanje sedimenata,
v. onlap, 1.
coastal plain – obalna ravnica. (1) Niska, obično široka,
ali katkada uska ravnica čiji se rub nalazi na obali
oceana i čiji slojevi zaliježu ili horizontalno ili imaju
vrlo blag nagib prema strani vode. Obalna ravnica je
obično pojas nedavno progradiranog ili izdignutog
morskog dna ili šelfa (na primjer, obalna ravnica jugoistočnog
dijela SAD koja se proteže u duljini od 3.000
kilometara duž Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva).
(2) U manje restriktivnoj uporabi termin obalna
ravnica označava svako nizinsko područje okruženo
morem ili oceanom koje ima blag nagib prema vodenoj
strani i proteže se prema kopnu do najbližeg uzdignutog
dijela. Može nastati akumuliranjem materijala
(na primjer, duž jadranske obale sjeverne Italije).
coast line – (1) obalna linija. (a) Linija koja čini granicu
između kopna i vode (osobito vode mora ili oceana).
(b) Opći termin kojim se opisuje karakter ili konfi guracija
kopna duž obale (osobito pri opažanju s morske
strane). Linija koja ocrtava široke zaljeve, ali presijeca
uske zaljeve (rukavce) i ušća rijeka. (2) obalni
pojas. Široka zona kopna i vode koja se proteže od
obalne linije prema kopnu i moru do neodređene
udaljenosti.
coast plain – (1) obalna denudacijska ravnica. Denudacijska
ravnica usječena valovima (zastarjeli termin).
(2) nivo obale, obalni nivo. Baza erozije koja označava
nivo mora do kojeg se kopno snižava pod djelovanjem
subaeralne erozije (zastarjeli termin).
164
coccolith
Coast Range orogeny – pasadenska orogeneza, v. Pasadenan
orogeny.
coast shelf – obalni šelf, potopljena obalna ravnica, v.
submerged coastal plain.
coated grain – obavijeno zrno. Čestica sedimenta građena
od koncentričnih slojeva karbonata kalcija koji
su raspoređeni oko središnje jezgre, na primjer, oolit,
pizolit ili zrno skeleta inkrustirano algama ili foraminiferama.
coating – obloga, prevlaka. U tehnologiji antikorozivne
zaštite cjevovoda – debeli sloj materijala, na primjer,
bitumena, staklenog vlakna, papira ili plastike, koji
obavija cjevovode radi njihove zaštite od korozije.
Podvodni cjevovodi se oblažu cementom kako bi se
smanjio uzgon.
cobble – (1) oblutak, oblutica. (a) Fragment stijene veći
od valutice (v. pebble), a manji od bloka (v. boulder) –
promjera od 64 mm do 256 mm (od 2,5 do 10 inča;
u V Britaniji promjer oblutka je od 60 do 200 mm) –
nešto zaobljen ili oblikovan na drugi način abrazijom
tijekom transportiranja. Oblutkom se naziva i sličan
fragment stijene koji je zaobljen na mjestu postanka
(in situ) trošenjem (raspadanjem) na površini zemlje
ili nešto ispod nje, na primjer, oblutak ljuštenja (cobble
of exfoliation) ili oblutak sferoidalnog trošenja
(cobble of spheroidal weathering); v. large cobble,
small cobble. (b) Fragment stijene ili minerala u tlu
čiji je promjer između 20 i 200 mm – u SAD se termin
primjenjuje na fragment tla s promjerom od 75
mm do 250 mm (3 do 10 inča). Sinonim: cobblestone.
(c) Inženjersko-geološki termin za označavanje
fragmenta s promjerom većim od 76 mm. (2) kamen
pločanik, v. cobblestone.
cobble conglomerate – krupnošljunčani konglomerat
(valutičnjak). Konsolidirana (cementirana) stijena
koja se sastoji uglavnom od oblutaka; v. cobble.
cobble size – veličina oblutka (oblutice). Termin koji se
rabi u sedimentologiji za označavanje oblutaka s
promjerom većim od 64 mm (2,5 inča), ali manjim od
256 mm (10 inča).
cobblestone – (1) kamen pločanik. Prirodno zaobljen i
obično vodom obrađen kamen koji je prikladan za
popločavanje (taracanje) i druge graditeljske primjene.
Sinonimi: cobble, roundstone. (2) oblutak, oblutica.
Oblutak u tlu; v. cobble, 1b. (3) krupnošljunčani
konglomerat (valutičnjak). Konsolidirana (cementirana)
sedimentna stijena koja se sastoji uglavnom od
čestica veličine oblutka (cobble).
Coblencian, Coblentzian, Coblenzian, Coblenzian
stage – koblenc, coblentz, coblenz. Stratigrafski kat
gornjeg dijela donjeg devona (upper Lower Devonian)
u Europi – iznad žedina (Gedinnian), a ispod
ajfela (Eifelian). Uključuje zigen (Siegenian) i ems
(Emsian).
coccolith – kokolit. (1) Opći termin koji se primjenjuje
za označavanje različitih mikroskopskih vapnenih
strukturnih elemenata ili pločica nalik dugmetu s
mnogo različitih oblika, srednjeg promjera oko 3 mikrometra
(iako neki imaju promjere i do 35 mikrometara)
i izgrađenih (sastavljenih) od sićušnih kristala
kalcita i aragonita koji čine vanjske skeletne ostatke
kokolitofora (v. coccolithophore). Kokoliti su nađeni
u kredi (krednoj stijeni) i dubokovodnim muljevima
u umjerenim i tropskim zonama oceana i vjerojatno
nisu bili široko rasprostranjeni prije jure. (2) Termin