Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

pore compaction
(sekundarne pore, secondary pores). Njihov oblik
i veličina mogu znatno varirati – ako su veće od 5
mikrometara nazivaju se makropore (macropores),
manje su mikropore (micropores). Prema položaju
u stijeni, mogu biti intergranularne (međuzrnske,
intergranular pores) ili interkristalne (međukristalne,
intercrystalline pores), nastati mogu usljed otapanja,
pucanja (loma) ili organskog djelovanja na stijenu.
Volumen pornog prostora u stijeni se naziva poroznost
(v. porosity); v. interstice.
pore compaction – kompakcija pora. Smanjenje pornog
volumena ležišta uzrokovano kompakcijom
(zbijanjem) čestica stijena (smanjivanjem šupljina)
usljed proizvodnje fl uida i pada ležišnog tlaka. Promjenom
volumena, iz ležišta se istisne određen volumen
fl uida; v. compaction drive.
pore compressibility – kompresibilnost (stlačivost)
pora. Promjena volumena pora stijene s jediničnom
promjenom tlaka na nju. Kompresibilnost pora je jedan
od tri tipa kompresibilnosti stijene – uz ukupnu
kompresibilnost stijene (v. rock-bulk compressibility) i
kompresibilnost skeleta stijene (v. rock-matrix compressibility).
Sinonimi: pore-volume compressibility,
rock-pore compressibility.
pore diameter – promjer (dijametar) pore. Promjer (dijametar)
pore u stijeni koji odgovara promjeru najveće
sfere koja se može smjestiti u poru.
pore pressure – (1) porni tlak formacije (sloja). Tlak što
ga slojni fl uid čini na stijenke pora sloja. Normalni
porni tlak je hidrostatički, a nenormalni (nenormalno
visok) veći je od hidrostatičkog (hidrostatički tlak
iznosi oko 0,1 bar/m dubine). Porni tlak je pojmovno
jednak slojnom ili ležišnom tlaku (formation pressure,
reservoir pressure). Sinonimi: formation pore pressure,
interstitial pressure. (2) porni (neutralni) tlak, tlak porne
vode, v. neutral stress.
pore-size distribution – distribucija (razdioba) pora po
veličini. Promjene veličina pora stijene. Svaki tip stijene
ima svoju vlastitu, tipičnu distribuciju i odnosnu
permeabilnost.
pore space – porni prostor (volumen, obujam), v. pore
volume.
pore system – sustav pora, porni sustav. Sve pore u stijeni
ili sedimentu razmatrane kao jedinstven sustav.
pore throat – ulaz (grlo) pore. Uski kanal koji spaja (povezuje)
dvije pore. Permeabilnost stijene ovisi o promjeru
pornih kanala.
pore volume – porni volumen (obujam, prostor). Ukupni
volumen svih pora (sveukupne pore) u stijeni. Produkt
porozne debljine i poroznosti. Sinonimi: interstitial
space, pore space, void space, volume of pores;
v. porosity.
pore-volume compressibility – kompresibilnost (stlačivost)
pora, v. pore compressibility.
pore-volume contraction index – indeks kontrakcije
pornog volumena. Jedan od indeksa režima iskorištavanja
ležišta – dio ukupne proizvodnje ugljikovodika
koji se ostvaruje pod utjecajem promjene pornog
volumena ležišta. Udjel tog indeksa je obično neznatan
kada je ležišni tlak manji od tlaka zasićenja, ali je
vrlo znatan kada je tlak ležišta veći od tlaka zasićenja.
Budući da se indeksi režima uobičajeno računaju za
ležišta s tlakom manjim od tlaka zasićenja, taj se indeks
obično ne rabi; v. drive indexes.
pore water – porna voda. Slobodna voda u ležišnoj
645
porosity
stijeni koja može strujati, za razliku od vezane vode
(v. bound water) i nereducibilne vode (v. irreducible
water). Prema nekim defi nicijama, pojam je sinonim
termina interstitial water (intersticijalna voda).
pore-water pressure – tlak porne vode, porni (neutralni)
tlak, v. neutral stress.
poriferans – porifere, spužve, v. sponges.
porosimeter – porozimetar, pribor za mjerenje poroznosti.
Instrument (uređaj) za mjerenje (određivanje)
poroznosti stijene na cilindričnim uzorcima
jezgre metodom injektiranja žive ili zraka. Sastoji se
od volumetrijske pumpe za živu (volumetric mercury
pump) ili zrak (air pump), piknometarske posude
(pycnometer vessel), manometara (pressure gauges)
i komore za uzorke stijene (sample chamber). Uzorci
stijena za mjerenje poroznosti su valjčići (plug), obično
promjera 38 mm (1½ inča) duljine 31,75 mm (1¼
inča).
porosimetry – porozimetrija. Mjerenje (određivanje)
poroznosti ležišnih stijena; v. porosimeter.
porosity – poroznost. Volumen povezanih pora u stijeni
koji je raspoloživ za držanje fl uida (nafte, plina
i/ili vode), omjer volumena šupljina stijene i njena
ukupna volumena, dio ukupnog volumena stijene
koji nije zauzet čvrstim skeletom. Izražava se kao dio
cijelog ili u postotku od ukupnog volumena stijene.
Poroznost je važno svojstvo ležišnih stijena. Ako je
vrijednost poroznosti visoka, tada je stijena sposobna
sadržavati velike količine ugljikovodika, ako istovremeno
i permeabilnost stijene ima visoku vrijednost,
ležište odnosno bušotine će biti produktivne.
Nužno je razlikovati dva tipa poroznosti – ukupna
ili apsolutna (v. absolute porosity), koja obuhvaća
sve pore u stijeni bez obzira na to jesu li uzajamno
spojene ili su izolirane, i efektivna (v. eff ective porosity),
koja obuhvaća samo uzajamno spojene pore.
Za proizvodnju ugljikovodika zanimljiva je efektivna
poroznost, međutim, praktično iskustvo je pokazalo
da su razlike među njima obično od malog značenja.
Prema načinu nastanka poroznosti, mogu postojati
također dva tipa poroznosti – primarna (v. primary
porosity), nastala za vrijeme taloženja stijena, i sekundarna
(v. secondary porosity), formirana kasnijim
procesima (npr. dolomitizacijom, otapanjem stijena).
Primarna poroznost je dominantna u klastičnim sedimentnim
stijenama, dok je sekundarna mnogo važnija
u karbonatnim stijenama. Međutim, često u istoj
ležišnoj stijeni mogu postojati oba tipa poroznosti.
Stijene s primarnom poroznošću su homogenije po
svojim karakteristikama od stijena sa sekundarnom
poroznošću.
Glavni tipovi poroznosti pješčenjaka su: (a) intergranularna
(međuzrnska) poroznost (porni prostor
između zrna skeleta stijene, intergranular porosity);
(b) poroznost otapanja ili kavernozna poroznost
(formirana djelomičnim ili potpunim otapanjem
zrna skeleta ili cementa stijene, solution porosity); (c)
pukotinska poroznost (formirana lomljenjem stijene
usljed naprezanja u Zemljinoj kori, fracture porosity),
i (d) mikroporoznost (sitne pore uglavnom između
detritičnih ili autigenih glina, ali također mogu postojati
unutar zrna, na primjer, u mikroporoznom
čertu, microporosity). Glavni tipovi poroznosti vapnenaca
su: (a) međučestična poroznost (porni prostor
između čestica ili zrna stijene, interparticle porosity);