Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

insert drilling bit 427
in-situ combustion
volframovog karbida, v. button bit. (2) bušaće dlijeto
ojačano tvrdim metalom. Žrvanjsko bušaće dlijeto
(roller-cone bit) s reznim čepovima (zaticima) od
izvanredno tvrdog metala uloženim u žrvnjeve dlijeta.
Rezni elementi dlijeta od tvrde legure su trajniji
od zubaca žrvanja.
insert drilling bit – bušaće dlijeto s ulošcima (pločicama)
volframovog karbida, v. button bit.
insert drill string stabilizer – stabilizator bušaće kolone
(kolone bušaćih alatki) s ulošcima od tvrde legure, v.
drillstring stabilizer.
insert oil-well sucker-rod pump – uložena dubinska
pumpa s klipnim šipkama, v. insert sucker-rod pump.
insert pump – uložena dubinska pumpa s klipnim šipkama,
v. insert sucker-rod pump.
insert sucker-rod pump – uložena dubinska pumpa
s klipnim (pumpnim) šipkama. Tip naftne dubinske
pumpe s klipnim (pumpnim) šipkama koja se spušta
u bušotinu i vadi na koloni klipnih šipki (rod string).
Postavljena je i usidrena u koloni uzlaznih cijevi (tubing).
Sastoji se od cilindra (barrel), klipa (plunger),
usisnog i tlačnog ventila (standing valve, traveling
valve) koji se spuštaju u bušotinu kao cjeloviti sklop
(za razliku od cijevne dubinske pumpe – v. tubing
pump). Uložena dubinska pumpa se najčešće rabi.
Postoje dva tipa – stacionarna pumpa (stationary
insert pump) s nepomičnim cilindrom i gibljivim klipom
(s donjim ili gornjim sidrom), i pomična pumpa
(traveling pump, inverted pump) s pomičnim cilindrom
(s donjim sidrom). Sinonimi: insert oil-well sucker-rod
pump, insert pump, rod-insert pump.
inshore – priobalni, obalni. (1) Koji je okrenut prema
obali, smješten blizu obale ili upućuje na položaj u
smjeru prema obali. Terminom se osobito označava
zona različite širine koja se prostire od obalne linije
pri niskoj vodi (granice niske vode, low-water shoreline)
i uključuje zonu zapljuskivanja valovima (breaker
zone); v. nearshore, off shore. (2) U užem smislu, priobalnom
se naziva zona koja je ekvivalentna pojmu
shoreface (obalno lice).
inshore water – priobalna voda. (1) Voda koja graniči s
kopnom i njena fi zička svojstva ovise u znatnoj mjeri
o uvjetima na kontinentu; v. off shore water. (2) Pojas
otvorene vode na strani kopna ili priobalnog leda
okrenutoj prema moru, koji se formirao topljenjem
leda duž obale.
inside blowout preventer – unutarnji protuerupcijski
preventer, v. internal blowout preventer.
inside cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal cutter.
inside pipe cutter – unutarnji rezač cijevi, v. internal
cutter.
in situ – na prvotnom (iskonskom, nepromijenjenom)
položaju, in situ. U geologiji – termin u značenjima:
(a) na mjestu formiranja; (b) na mjestu prirodnog
zalijeganja, i (c) na mjestu prvobitne sedimentacije.
Na primjer, stijena koja se nalazi na mjestu svog prirodnog
zalijeganja i nije podvrgnuta deformacijama
ili premještanjima. Poželjno je fi zička svojstva mjeriti
upravo pri takvim uvjetima, a ne na uzorcima koji su
izvađeni na površinu, primjerice, izučavanje brzine
širenja seizmičkih valova treba izučavati u bušotini,
a ne na uzorcima stijena u laboratoriju.
in-situ burning – podzemno izgaranje nafte, izgaranje
nafte u ležištu, v. in-situ combustion.
in-situ coal gasifi cation – podzemno rasplinjavanje
ugljena. Proces dobivanja gorivog plina iz ugljena, u
ležištu spaljivanjem ugljena. Sinonimi: gasifi cation,
underground coal gasifi cation, underground gasifi cation.
in-situ combustion – podzemno izgaranje nafte, izgaranje
nafte u ležištu. Jedna od termičkih metoda povećanja
iscrpka nafte (EOR-metoda) koja se sastoji
u injektiranju zraka ili kisikom obogaćena zraka u
naftno ležište pri uvjetima koji pogoduju izgaranju
dijela nafte u ležištu, napredovanju zone (fronte)
izgaranja i proizvodnji tako zagrijane nafte kroz
proizvodne bušotine. Proces katkada započinje upaljivanjem
nafte u injekcijskoj bušotini spuštanjem
grijača ili upaljača u bušotinu ili se upaljivanje izvrši
spontano reakcijom slojne nafte i injektiranog zraka.
Metoda se primjenjuje na ležišta teške i viskozne nafte
čija proizvodnja konvencionalnim metodama nije
ekonomična. Mehanizam istiskivanja nafte uključuje
smanjenje njene viskoznosti usljed djelovanja
topline (povećanje pokretljivosti nafte), otapanje
plinovitih produkata izgaranja u njoj, kondenzaciju
lakih komponenata vaporizirane nafte (nastaje miscibilni
fl uid) i režime podržavanja ležišnog tlaka i/ili
istiskivanja plinom uslijed kontinuiranog injektiranja
zraka.
U procesu podzemnog izgaranja nafte u ležištu se
formira nekoliko karakterističnih zona sa specifi čnim
mehanizmima istiskivanja nafte (u smjeru od injekcijske
bušotine prema proizvodnoj): (a) zona izgorjele
nafte (u okolišu injekcijske bušotine – v. burned
zone); (b) zona zraka i vaporizirane vode (nastala vodena
para struji u dio ležišta u kojem nema izgaranja
i pomaže ga zagrijavati – v. vaporization-condensation
zone); (c) zona izgaranja (v. combustion zone) s
frontom izgaranja (combustion front) – zona visoke
temperature u kojoj napreduje fronta izgaranja; (d)
zona koksiranja (zona stvaranje koksa – goriva za
nadolazeću frontu izgaranja, v. coking zone); (e) zona
vodene pare i vaporizacije nafte (zona s produktima
izgaranja nafte, vaporiziranim lakim ugljikovodicima
i vodenom parom – vaporizing zone); (e) zona kondenzacije
ugljikovodika i vruće vode (v. condensing
zone); (f) naftna fronta (zona formiranja naftne fronte
– v. oil bank); (g) zona hladnih plinova izgaranja (cold
combustion gases) – zona strujanja naftne fronte prema
proizvodnoj bušotini. Proces završava nakon što
izgori nafta u predviđenom području ležišta ili fronta
izgaranja dopre do proizvodnih bušotina. Izgaranje
se prekida prestankom injektiranja zraka.
Proces podzemnog izgaranja kao metoda povećanja
iscrpka teške nafte ima stanovite prednosti
(primjenljivost na veliki broj ležišta - do minimalne
gustoće nafte 0,825, efi kasnije generiranje topline
nego u procesu istiskivanja nafte vodenom parom,
visoki koefi cijent istiskivanja, lako dostupan potreban
zrak), ali i nedostatke (problem regulacije fronte
izgaranja, mogućnost oštećenja opreme toplinom,
pojačana korozija, stvaranje emulzije i mogućih štetnih
plinovitih produkata izgaranja, visoki troškovi
komprimiranja, pojava gravitacijske segregacije). U
praksi se primjenjuje nekoliko tipova procesa podzemnog
izgaranja nafte: (a) progresivno ili istostrujno
izgaranje, ako se fronta izgaranja giba u istom smjeru
kao injektirani zrak (v. in-situ forward combustion);
(b) reverzno ili protustrujno izgaranje, ako se fronta