Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

saturated surface
koje se formirala, za razliku od vodene pare koja se
kasnije zagrijava; v. dry steam.
saturated surface – vodno lice (zrcalo), v. water table.
saturated vapor (vapour) – zasićena para. Para čija je
temperatura jednaka temperaturi vrenja (vrelištu)
pri postojećem tlaku, para koja je dovoljno koncentrirana
da egzistira u ravnoteži s tekućim oblikom
iste tvari.
saturated zone – zasićena (freatska) zona, zona zasićenja,
v. zone of saturation.
saturation – zasićenje, zasićenost. (1) Stupanj do kojeg
je porni prostor (ili dio pornog volumena) ležišne
stijene ispunjen (zauzet) ugljikovodicima (naftom i
plinom) i vodom (volumenski postotak nafte, plina
i vode u pornom prostoru – njihov zbroj je jednak
100%). Može se odrediti na uzorku stijene (na primjer,
jezgre) vakuumskom destilacijom ili destilacijom-ekstrakcijom
ili prema dijagramu elektrokarotaže
(krivulji električne otpornosti); (2) Količina plina
otopljena u tekućini (na primjer, u slojnoj nafti); (3)
Količina soli otopljena u tekućini (na primjer, u slojnoj
vodi).
saturation determination – određivanje zasićenja, v.
saturation measurement.
saturation exponent – eksponent zasićenja. U karotaži
bušotina – empirijski broj u Archievim formulama
koji se odnosi na utjecaj izolacijskog fl uida na oblik
i kontinuitet vodljivog fl uida u porama stijena. Eksponent
zasićenja je konstantan za formaciju i varira
između 1,8 i 2,5 (obično je jednak 2,0).
saturation factor – faktor zasićenja. Dio pornog volumena
(pornog prostora) ležišne stijene zasićen naftom
(izražava se kao dio jedinice).
saturation line – linija zasićenja. U petrologiji – linija
na varijacijskom dijagramu (variation diagram) serije
eruptivnih (magmatskih) stijena koja predstavlja
zasićenje tih stijena silicij-dioksidom. Stijene desno
od linije zasićenja su prezasićene (oversaturated), a lijevo
od linije – su podzasićene (nedovoljno zasićene,
undersaturated) silicij-dioksidom.
saturation measurement – mjerenje zasićenja. Zasićenja
ležišnih stijena fl uidima se određuju laboratorijskim
mjerenjima na uzorcima jezgara, ali se za točne
procjene zasićenja također moraju rabiti i podaci
karotaže budući da su ležišni fl uidi (nafta, plin, voda)
općenito pokretljivi, pa se tijekom konvencionalnog
bušenja jezgara ne izvuku uvijek u cijelosti na površinu
tako da zasićenja određena analizom jezgara
ne moraju nužno odražavati stvarna zasićenja ležišta.
Općenito postoje tri skupine metoda mjerenja
(određivanja) zasićenja stijena: (a) kemijske metode
(uključuju retortnu metodu i metode destilacije
i ekstrakcije otapalom – v. saturation measurement
by chemical methods); (b) električne metode (laboratorijske,
karotažne – v. saturation measurement by
electrical methods), i (c) neprodorne metode (nonintrusive
methods – rendgenska metoda, metoda nuklearne
magnetske rezonancije).
saturation measurement by chemical methods –
mjerenje zasićenja kemijskim metodama. Univerzalno
primjenjivane metode mjerenja (određivanja)
zasićenja ležišnih stijena u rutinskim analizama jezgara.
Postoje tri tipa metoda mjerenja: (a) mjerenje
retortnom metodom (v. saturation measurement by
retort method); (b) mjerenje metodom destilacije (v.
750
saurischians (Saurischia)
saturation measurement by distillation method), i (c)
mjerenje metodom ekstrakcije otapalom (v. saturation
measurement by solvent extraction); v. saturation
measurement.
saturation measurement by distillation method
– mjerenje zasićenja metodom destilacije. Kemijska
metoda mjerenja (određivanja) zasićenja stijene.
Uzorak se stavi u Dean-Starkov aparat (Dean-Stark
apparatus) s toluenom, zagrijavanjem i kondenzacijom
toluena iz uzorka se uklone fl uidi, izmjeri se volumen
vode, a sadržaj nafte se izračuna; v. saturation
measurement by chemical methods.
saturation measurement by electrical methods –
mjerenje zasićenja električnim metodama. Laboratorijske
i geofi zičke karotažne metode mjerenja (određivanja)
zasićenja stijena. Osnivaju se na činjenici da
je slana (mineralizirana) slojna voda električki vodljiva,
pa je prihvatljivo očekivati da će električna vodljivost,
odnosno njena recipročna vrijednost – električni
otpor, varirati sa zasićenjem stijene vodom; v.
saturation measurement.
saturation measurement by extraction – mjerenje
zasićenja ekstrakcijom otapalom, v. saturation measurement
by solvent extraction.
saturation measurement by retort method – mjerenje
zasićenja retortnom metodom. Kemijska metoda
mjerenja (određivanja) zasićenja stijene. Postupak se
sastoji od analize dvaju uzoraka jezgara – jedan se
uzorak izvaže, temeljito očisti i zatim mu se odredi
poroznost, a drugi uzorak se zdrobi i zatim zagrijava
u retortnoj peći radi analize sadržaja nafte i vode u
njemu; v. saturation measurement by chemical methods.
saturation measurement by solvent extraction –
mjerenje zasićenja ekstrakcijom otapalom. Metoda
mjerenja zasićenja stijene vodom koja rabi ugljikovodično
otapalo (najčešće toluen) netopljivo u vodi i
s vrelištem višim od vrelišta vode, a (poželjno) nižim
od vrelišta ugljikovodika u jezgri. Zagrijavanjem voda
isparava, zatim kondenzira i mjeri se njen volumen,
a zasićenja naftom i plinom se izračunaju. Nakon
postupka mjerenja uzorci jezgara se mogu rabiti za
mjerenja drugih petrofi zikalnih svojstava (poroznosti,
permeabilnosti, gustoće mineralnih zrna i dr.); v.
saturation measurement by chemical methods.
saturation pressure – tlak zasićenja, v. bubble-point
pressure.
saturation retort – retorta za određivanje zasićenja.
Uređaj za određivanje relativnog volumena fl uida
koji zasićuju pore stijene. Sastoji se od peći, kondenzatorskog
plašta punjenog vodom i posude. Uzorak
se za ekstrakciju fl uida zagrijava na temperaturu od
650 °C. Ekstrahirani fl uidi zatim kondenziraju te se
mjeri njihov volumen.
saurischians (Saurischia) – saurishije, gušteroliki dinosauri,
gušterokuki. Jedan od dva reda izumrlih reptila
iz nadreda dinosaura (dinosaurs, Dinosauria) u podrazredu
arhosaura (archosaurians, Archosauria) – drugi
red su ornitishije ili pticoliki dinosauri (v. ornithischians).
Karakterizirani su specifi čnom građom kukovlja
(zdjelice, karlice, pelvis), slično reptilima (gmazovima),
koje se sastoji od triju kostiju – preponične kosti
(pubis), sjednjače (ischium) i bočne kosti (ilium) – koje
stoje divergentno. Na lubanji imaju jedan ili dva preorbitalna
otvora (antorbital vacuity). Saurishije uklju-